U Biskupijskom centru u Mostaru večeras, 15. studenoga, bit će predstavljena nova knjiga autora mr. don Ivana Turudića ‘Biskup Perić i međugorski fenomen. Biskupska služba poučavanja mons. Ratka Perića i međugorski fenomen’, koja je u izdanju Crkve na kamenu iz tiska izišla početkom studenoga ove godine.

Knjiga je tvrdoga uveza, ima 426 stranica. Podijeljena je na šest poglavlja te na kraju autor donosi zaključak, bibliografiju i dodatak (homilije mons. Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskoga, izgovorene od 6. lipnja 1993. do 26. svibnja 2018. u župi sv. Jakova apostola starijeg).

Kako je navedeno, don Ivan Turudić donosi iscrpan prikaz cjelokupnoga pastoralnog djelovanja biskupa Ratka Perića s obzirom na međugorski fenomen. Razni dokumenti, okružnice, homilije, predavanja pokazuju s kakvom se velikom brigom biskup Perić posvetio čuvanju zdrava nauka u svojoj biskupiji, u veliku strahu i drhtanju da sam međugorski fenomen ne bi njegovo stado možda udaljio od vjere Katoličke Crkve i istom fenomenu pridavao važnost koja mu ne pripada.

Vrijednost je knjige don Ivana Turudića što ne ulazi u polemiku s “međugorskim fenomenom”, nego ispravno znanstveno, “sine ira et studio”, donosi pogled biskupa Ratka Perića na cijeli fenomen te tako prepušta čitatelju da sam dođe do zaključka ili pak da sam, na temelju mnogobrojnih tekstova, barem promišlja o istom fenomenu.

Ako imamo na umu Pavlovo ukazanje, mogli bismo reći da je uloga biskupa Perića glede “međugorskoga fenomena” bila uloga Ananije koji je primio Pavla u Damask nakon njegova obraćenja: “Ananija odgovori: ‘Gospodine, od mnogih sam čuo o tom čovjeku kolika je zla tvojim svetima učinio u Jeruzalemu. On ima od velikih svećenika i punomoć okovati sve koji prizivlju ime tvoje'” (Dj 9,13-14). Kao što je Ananija sumnjao u Kristovo ukazanje Pavlu i izrazio Kristu svoju sumnju i strahove, tako je i biskup Perić sumnjao u postojanje marijanskih ukazanja u Međugorju. Dakle, to što netko sumnja u ukazanja u Crkvi, ne obezvrjeđuje njega kao kršćanina. U Crkvi su važni i ovakvi dobri sumnjivci, Ananije, koji svojom sumnjom pokazuju brigu za Crkvu. Pitanje je što bi se dogodilo i sa samim “međugorskim fenomenom” da Crkva nije imala ovakva Ananiju, dobroga sumnjivca u osobi biskupa Ratka Perića (iz Predgovora, prof. dr. sc. Ivica Raguž).

U Biskupijskom centru u Mostaru večeras, 15. studenoga, bit će predstavljena nova knjiga autora mr. don Ivana Turudića ‘Biskup Perić i međugorski fenomen. Biskupska služba poučavanja mons. Ratka Perića i međugorski fenomen’, koja je u izdanju Crkve na kamenu iz tiska izišla početkom studenoga ove godine.

Knjiga je tvrdoga uveza, ima 426 stranica. Podijeljena je na šest poglavlja te na kraju autor donosi zaključak, bibliografiju i dodatak (homilije mons. Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskoga, izgovorene od 6. lipnja 1993. do 26. svibnja 2018. u župi sv. Jakova apostola starijeg).

Kako je navedeno, don Ivan Turudić donosi iscrpan prikaz cjelokupnoga pastoralnog djelovanja biskupa Ratka Perića s obzirom na međugorski fenomen. Razni dokumenti, okružnice, homilije, predavanja pokazuju s kakvom se velikom brigom biskup Perić posvetio čuvanju zdrava nauka u svojoj biskupiji, u veliku strahu i drhtanju da sam međugorski fenomen ne bi njegovo stado možda udaljio od vjere Katoličke Crkve i istom fenomenu pridavao važnost koja mu ne pripada.

Vrijednost je knjige don Ivana Turudića što ne ulazi u polemiku s “međugorskim fenomenom”, nego ispravno znanstveno, “sine ira et studio”, donosi pogled biskupa Ratka Perića na cijeli fenomen te tako prepušta čitatelju da sam dođe do zaključka ili pak da sam, na temelju mnogobrojnih tekstova, barem promišlja o istom fenomenu.

Ako imamo na umu Pavlovo ukazanje, mogli bismo reći da je uloga biskupa Perića glede “međugorskoga fenomena” bila uloga Ananije koji je primio Pavla u Damask nakon njegova obraćenja: “Ananija odgovori: ‘Gospodine, od mnogih sam čuo o tom čovjeku kolika je zla tvojim svetima učinio u Jeruzalemu. On ima od velikih svećenika i punomoć okovati sve koji prizivlju ime tvoje'” (Dj 9,13-14). Kao što je Ananija sumnjao u Kristovo ukazanje Pavlu i izrazio Kristu svoju sumnju i strahove, tako je i biskup Perić sumnjao u postojanje marijanskih ukazanja u Međugorju. Dakle, to što netko sumnja u ukazanja u Crkvi, ne obezvrjeđuje njega kao kršćanina. U Crkvi su važni i ovakvi dobri sumnjivci, Ananije, koji svojom sumnjom pokazuju brigu za Crkvu. Pitanje je što bi se dogodilo i sa samim “međugorskim fenomenom” da Crkva nije imala ovakva Ananiju, dobroga sumnjivca u osobi biskupa Ratka Perića (iz Predgovora, prof. dr. sc. Ivica Raguž).