Uvoz električne energije tijekom prošle godine porastao je za više od 100 posto, prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
U tim podacima navodi se da je prošle godine uvezeno električne energije za 628.956.522 KM, što je za 316.344.461 KM ili 101 posto više u odnosu na 2024. godinu, kada je uvoz električne energije iznosio 312.612.061 KM.
S druge strane, izvoz električne energije također je skočio za 30 posto, a to je proizvod koji je Bosna i Hercegovina najviše izvozila tijekom prošle godine.
Tako je u 2025. godini izvoz električne energije iznosio 868.807.398 KM, što je za 199.028.963 KM više nego u 2024. godini.
Vanjskotrgovinska komora BiH izjavila je da rast izvoza električne energije potvrđuje snažnu ulogu energetskog sektora u ukupnoj strukturi izvoza BiH i njegov značajan utjecaj na ukupne izvozne rezultate.
“Uvoz električne energije u 2025. godini zabilježio je izuzetno snažan rast od 101%, dosegnuvši vrijednost od 628,96 milijuna KM. Takav nagli porast ukazuje na izraženu energetsku neravnotežu, uvjetovanu padom domaće proizvodnje i ograničenim kapacitetima za stabilnu opskrbu. Povećani uvoz električne energije dodatno opterećuje trgovinsku bilancu i ukazuje na strukturne slabosti energetskog sektora, koje zahtijevaju sistemske reformske mjere i ulaganja u modernizaciju i diverzifikaciju izvora energije”, istaknuli su iz Vanjskotrgovinskih komora Bosne i Hercegovine.
Nadalje su dodali da struktura rasta izvoza pokazuje da Bosna i Hercegovina najbrže napreduje u energetskom, elektro i automobilskom sektoru, dok tradicionalne industrije poput metalnih konstrukcija i namještaja pokazuju sporiji rast, pa čak i blagi pad.
„Ovi trendovi potvrđuju da se gospodarstvo Bosne i Hercegovine sve više oslanja na sektore s većom elastičnošću izvoza i da se postupno kreće prema industrijama s većom dodanom vrijednošću i jačim vezama s inozemnim tržištima“, navela je Vanjskotrgovinska komora BiH.
Almir Bečarević, energetski stručnjak iz Sarajeva, za „Nezavisne novine“ je rekao da su najveći razlozi povećanog uvoza električne energije prošle godine bili manja proizvodnja ugljena, loša hidrologija, te svi problemi s termoelektranama u Republici Srpskoj.
„To su tri glavna uzroka koja su dovela do drastičnog uvoza električne energije. Činjenica je da i dalje imamo visok izvoz električne energije, ali postavlja se pitanje što će se dogoditi u ovoj i sljedećim godinama zbog CBAM-a. Što se tiče državnih elektroprivreda, ulaganja u obnovljive izvore energije su vrlo mala. Privatna inicijativa je puno ažurnija, odnosno puno bolje posluje. Logično je očekivati da će zbog CBAM-a ove godine doći do pada izvoza, ali vrlo vjerojatno do povećanja uvoza električne energije. To može imati dalekosežne posljedice. Ono što moram spomenuti jest da je ‘Elektroprivreda BiH’ u svojim poslovnim planovima planirala pokrenuti novi tarifni postupak u drugom dijelu ove godine i da FERC odobri povećanje cijena električne energije za kućanstva. Ne mogu sa sigurnošću reći da će se to dogoditi, ali to piše u njihovim planovima“, objasnio je Bečarević.
