Na račune građana Bosne i Hercegovine i ve je godine nastavljen priliv novca iz inozemstva, a za prvih šest mjeseci, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, zabilježene su doznake u iznosu od 2,17 milijardi maraka.
U prvom tromjesečju ove godine, kada su u pitanju doznake iz inozemstva, stiglo je 956,6 milijuna maraka, dok je u drugom tromjesečju ta brojka iznosila 1,2 milijarde KM.
U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, vidljiv je rast, jer je u prvom tromjesečju 2025. ta brojka iznosila 934,07 milijuna, a u drugom 1,1 milijardu KM.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, ove su godine ukupni tekući transferi iznosili gotovo tri milijarde maraka, odnosno 2,97 milijardi.
Kada su u pitanju socijalne naknade, u prvom tromjesečju ove godine po toj osnovi primljeno je 339,5 milijuna maraka, a u drugom tromjesečju 372 milijuna KM.
Zašto rastu doznake iz dijaspore?
Admir Čavalić, ekonomist, u intervjuu za “Nezavisne novine” ističe da je sasvim očekivano da imamo porast doznaka iz inozemstva.
“Prije svega, zato što se broj radnika koji odlaze u inozemstvo i dalje povećava i ta novonastala radna snaga, kao dio dijaspore, pokušava se odužiti stanovništvo koje je ovdje ostalo, prije svega svojim roditeljima, rodbini, obitelji i slično. Ove doznake su važne za gospodarstvo. Spadamo među zemlje koje su najviše ovisne o dijaspori u svijetu. Važne su i u kontekstu održavanja postojećeg socijalnog sustava, sustava socijalne zaštite. Bez doznaka iz dijaspore, bilo bi nam vrlo teško održati postojeći socijalni mir”, kaže Čavalić.
Može li novac dijaspore potaknuti domaće gospodarstvo?
Kako dodaje, postoji i kulturni aspekt, jer dijaspora želi održati kontakt s matičnom državom.
„Ključni izazov je kako transformirati ovu socijalno osjetljivu dijasporu da postane investicijski orijentirana, ali ne na način kupnje mrtvog kapitala, tj. nekretnina, već investicijski orijentirana na način pokretanja većeg broja poslovnih subjekata sa svježim kapitalom, novim idejama…“, objašnjava Čavalić za „Nezavisne novine“.
Koliko su građani Bosne i Hercegovine ovisni o stranoj pomoći?
Kada ne bi bilo ljudi iz inozemstva koji pomažu onima koji su ostali u Bosni i Hercegovini, građanima bi bilo teško živjeti, smatra Ferida Kulović, predsjednica Udruge potrošača Kakanj.
„Cijene rastu iz dana u dan. Međutim, plaće i mirovine, iako rastu, ne prate porast cijena. Vjerujte mi, građani Bosne i Hercegovine nemaju apsolutno nikakav životni standard. Žive ispod svakog standarda. Sve je poskupjelo“, kaže Kulović.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruge građana „Tolerancija protiv različitosti“ (ToPeeR) iz Doboja, ranije je istaknula da svaka druga obitelj mjesečno prima barem jednu doznaku iz inozemstva.
„Mislim da smo stvarno došli do faze o kojoj smo govorili prije četiri ili pet godina, da ćemo iskusiti podršku prijatelja i obitelji koji ne žive u Bosni i Hercegovini“, kaže ona, navodeći da mnoge obitelji primaju više od jedne doznake mjesečno.
