Cijene hrane već nekoliko godina zadaju najviše glavobolje prosječnim obiteljima u Bosni i Hercegovini, pogoršavajući financijske poteškoće usred stagnacije prihoda. Mjesečna potrošačka košarica, koja je u ožujku iznosila 2.917 KM, konstantno je nadmašivala kućne prihode, što je pojačalo ekonomske pritiske. Usporedbu cijena napravio portal Avaz. 

Nagli porast troškova života
Gotovo polovica ukupnog iznosa potrošačke košarice pripisuje se samo troškovima hrane, koji iznose 1.275 KM mjesečno. U međuvremenu, najniža plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 619 KM, dok je prosječna 1.315 KM. Osim toga, minimalna mirovina, koju većina umirovljenika prima, iznosi samo 565 KM.

Unatoč očekivanjima o silaznom trendu, trenutne cijene ne pokazuju znakove opadanja u usporedbi s prethodnom godinom. Posebno je značajno da je prosječna cijena kilograma riže skočila s 4,4 KM po kilogramu u travnju 2023. na otprilike 5,35 KM trenutno.

Stagnacija plaća, rastući troškovi
Ekonomske poteškoće dodatno se pogoršavaju stagnacijom plaća i rastućim cijenama roba. Dok je cijena ulja blago pala, s 3,50 na 2,45 KM, druge osnovne namirnice bilježe značajan rast. Cijena jaja ostaje nepromijenjena i iznosi oko 0,4 KM po komadu, dok je cijena kave skočila na 18,5 KM po kilogramu, u usporedbi s prošlogodišnjih 17,8 KM. Cijene junetine kreću se oko 20 KM, što označava blagi porast u odnosu na prethodne razine.

Izazovi nereguliranog tržišta
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Srednje Bosne, ističe izazove s kojima se suočava neregulirano tržište Bosne i Hercegovine. Građani su sve više žrtve uvoznih i trgovačkih lobija, dok se domaći proizvođači bore s odlukom o prekidu domaće proizvodnje. Ovisnost zemlje o međunarodnom tržištu i geopolitičke nesigurnosti, poput sukoba u Palestini i mogućnosti šireg sukoba na Bliskom istoku, doprinose rastu cijena, ističe Arnautović.

Dok se kućanstva i dalje suočavaju s financijskim ograničenjima usred rastućih životnih troškova, potreba za sveobuhvatnim ekonomskim reformama kako bi se olakšao teret obiteljima ostaje sve hitnija.

Cijene hrane već nekoliko godina zadaju najviše glavobolje prosječnim obiteljima u Bosni i Hercegovini, pogoršavajući financijske poteškoće usred stagnacije prihoda. Mjesečna potrošačka košarica, koja je u ožujku iznosila 2.917 KM, konstantno je nadmašivala kućne prihode, što je pojačalo ekonomske pritiske. Usporedbu cijena napravio portal Avaz. 

Nagli porast troškova života
Gotovo polovica ukupnog iznosa potrošačke košarice pripisuje se samo troškovima hrane, koji iznose 1.275 KM mjesečno. U međuvremenu, najniža plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosi 619 KM, dok je prosječna 1.315 KM. Osim toga, minimalna mirovina, koju većina umirovljenika prima, iznosi samo 565 KM.

Unatoč očekivanjima o silaznom trendu, trenutne cijene ne pokazuju znakove opadanja u usporedbi s prethodnom godinom. Posebno je značajno da je prosječna cijena kilograma riže skočila s 4,4 KM po kilogramu u travnju 2023. na otprilike 5,35 KM trenutno.

Stagnacija plaća, rastući troškovi
Ekonomske poteškoće dodatno se pogoršavaju stagnacijom plaća i rastućim cijenama roba. Dok je cijena ulja blago pala, s 3,50 na 2,45 KM, druge osnovne namirnice bilježe značajan rast. Cijena jaja ostaje nepromijenjena i iznosi oko 0,4 KM po komadu, dok je cijena kave skočila na 18,5 KM po kilogramu, u usporedbi s prošlogodišnjih 17,8 KM. Cijene junetine kreću se oko 20 KM, što označava blagi porast u odnosu na prethodne razine.

Izazovi nereguliranog tržišta
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Srednje Bosne, ističe izazove s kojima se suočava neregulirano tržište Bosne i Hercegovine. Građani su sve više žrtve uvoznih i trgovačkih lobija, dok se domaći proizvođači bore s odlukom o prekidu domaće proizvodnje. Ovisnost zemlje o međunarodnom tržištu i geopolitičke nesigurnosti, poput sukoba u Palestini i mogućnosti šireg sukoba na Bliskom istoku, doprinose rastu cijena, ističe Arnautović.

Dok se kućanstva i dalje suočavaju s financijskim ograničenjima usred rastućih životnih troškova, potreba za sveobuhvatnim ekonomskim reformama kako bi se olakšao teret obiteljima ostaje sve hitnija.