U Neumu je u četvrtak otvorena šesta međunarodna znanstveno-stručna konferencija pod nazivom “Uloga znanosti u procesu integracija Bosne i Hercegovine” u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH i Sveučilišta u Zagrebu.
Suorganizatori konferencije su Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište u Slavonskom Brodu, Sveučilište Sjever i Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku.
U pozdravnom govoru rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić kazao je kako je dobivanje kandidacijskog statusa Bosne i Hercegovine za članstvo u Europsku uniju otvorilo novu perspektivu i ponudilo izazov, ne samo u društveno-političkom, ekonomskom i razvojnom pogledu, nego i u pogledu perspektive znanosti.
– Jačanjem znanstvenih kapaciteta i izvrsnosti, društvo će brže i uspješnije razvijati i integrirati se u sve moderne integracije, a prije svega europske i euroatlantske. Ti procesi će pozitivno utjecati na sve druge vrijednosti i pridonijet će većem standardu života i zadovoljstva – ističe, između ostaloga, rektor Tomić.
Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH akademik Dragan Čović rekao je kako je ključno obilježje svih šest konferencija, koje su započele 2017. godine, bilo integracijske perspektive i budućnost domovine Bosne i Hercegovine.
– Uloga Republike Hrvatske i svih njenih institucija, a posebno Vlade RH i njezinog predsjednika Andreja Plenkovića je nezamjenjiva u usmjeravanju, poticanju i osmišljanju europskih perspektiva za BiH – rekao je Čović.
Podsjetio je kako ovogodišnja konferencija poseban značaj stavlja na znanost i njezinu ulogu u procesu integracija Bosne i Hercegovine.
– Potpuna uključenost i otvorenost znači umreženost znanstvenika i usklađenost u traženju najboljeg integracijskog puta za Bosnu i Hercegovinu. Neka nam integriranost naših znanstvenika, znanstvenih i obrazovnih institucija u BiH u europske i svjetske znanstvene institucije budu putokaz za našu potpunu europsku perspektivu u vremenu koje je ispred nas, u vremenu iskušenja koja stoje pred domovinom Bosnom i Hercegovinom – istaknuo je on.
Ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Radovan Fuchs smatra da su današnja konferencija i tema itekako pogođeni i vjeruje da će zaključci biti od koristi daljnjim procesima priključivanja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Podsjetio je kako Vlada Republike Hrvatske od samog početka podržava priključenje BiH u EU.
– Europski prostor visokog obrazovanja i europski istraživački prostor je primarno naslonjen na osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja. Države članice EU obvezale su se uspostaviti jedinstven europski prostor obrazovanja do 2025. godine s programima obrazovanja neovisnim o nacionalnim granicama. Dakle, nešto što je dostupno svima. Mislim da bi se ovim pristupom, koji Europska unija propagira unutar cijelog prostora članica zemalja EU, trebala rukovoditi i nadležna tijela u Bosni i Hercegovini kada govorimo o sustavu visokog obrazovanja – naglašava hrvatski ministar.
Napominje kako bi se sustav visokog obrazovanja trebao staviti pod jedinstvenu provjeru kvalitete kako bi se na taj način harmoniziralo visoko obrazovanje, koliko god je to moguće.
– Živimo u vremenu kada je svijet u brzim promjenama i znanstvene aktivnosti zahtijevaju brzu i djelotvornu suradnju. Za izvrsnu znanost potrebno je zajedničko djelovanje izvrsnih umova iz cijelog svijeta, a europski istraživački prostor je platforma na kojoj se to može omogućiti svim znanstvenicima iz BiH. Pred vama su veliki izazovi, ali i potencijali kojima ćete moći pristupiti i iskoristiti ih za unaprjeđenje nacionalnog sustava visokog obrazovanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH bit će vam na raspolaganju – podvukao je ministar Fuchs.
Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH akademik Mladen Bevanda naglasio je kako su neumska zborovanja “glas znanosti, domoljublja, razuma, kulture, glas mira, poziv na suradnju, povezivanje, međusobno uvažavanje, ali i podsjećanje da je rat davno završen te da je potrebno napustiti ratnohuškačke retorike”.
– Hrvati su bez rezerve za Europu, a Europa je u njima već stoljećima. Hrvatima u Bosni i Hercegovini događa se ono što se nije dogodilo nigdje u modernoj povijesti. Naime, kandidat koji dobije na izborima 97 posto glasova nije legalan, nije legitiman predstavnik hrvatskog naroda, nego onaj koji je dobio 2 do 3 posto glasova. Vrijednosti Europe su sloboda, pravda, istina, tolerancija, pravo na ravnopravnost i identitetska obilježja – smatra akademik Bevanda.
Rektorica Univerziteta u Tuzli Nermina Hadžigrahić uime Rektorskog zbora Bosne i Hercegovine izrazila je uvjerenje kako je sudionike na današnjoj konferenciji okupila znanost kao način razmišljanja, ali i povezivanja.
– Znanost nije izoliran otok u moru, nego mreža znanja u kojoj su okupljeni istraživači i osobe koje žele napredak svoje zemlje i društva u cjelini. Svi mi želimo jednu novu perspektivu. Duboko sam uvjerena da danas ovdje ne sjedi nijedna osoba koja je pesimistična. Moj pogled na perspektivu razvoja znanosti u BiH je optimističan. Bez obzira na to što se ponekad ne razumijemo i bez obzira na poteškoće, nitko nam ne može oduzeti optimističan pogled na budućnost – podvukla je rektorica.
Nakon pozdravnih obraćanja, uvodno predavanje održao je Sumantra Bose, indijski politikolog i profesor međunarodne i komparativne politike u Londonu. Specijalizirao se za proučavanje etničkih i nacionalnih sukoba i njihovo upravljanje, s posebnim fokusom na indijski potkontinent i bivšu Jugoslaviju.
Organizatori su ranije kazali kako je cilj konferencije približiti i ujediniti sudionike u elaboraciji znanstveno-utemeljenih koncepcija koje tematiziraju analogiju, povezivanje i približavanje institucionalnih i društvenih formi s ciljem postizanja veće kompatibilnosti BiH i EU.
U tom kontekstu dodali su kako se znanost i obrazovanje promatraju dvojako, sa stajališta njihovog suvremenog poimanja unutar EU u sprezi s njezinim temeljnim vrijednostima i načelima te kao svojevrstan medij u svojoj primjeni na proces izgradnje uključive vizije BiH kao europske države i društva po uzoru na EU.
Konferencija je strukturirana kroz dva panela.
Prvi panel “Europski istraživački prostor i europski prostor visokog obrazovanja u svjetlu integracija Bosne i Hercegovine” ima za cilj predstaviti standarde i relevantne politike EU u području istraživanja i visokog obrazovanja u kontekstu imperativa integracija BiH i unapređenja kompatibilnosti bosanskohercegovačkog društva s europskim.
Cilj drugog panela “Potencijal Bosne i Hercegovine u području istraživanja i inovacija” je sagledati stanje i perspektive koordinacije bolje organizacije i umrežavanja postojećih znanstveno-istraživačkih kapaciteta u BiH u području istraživanja i inovacija.
