U Institutu društvenih znanosti ‘Ivo Pilar‘ danas je održana prezentacija pilot-studije “Biram Hrvatsku – povratne migracije i lokalni razvoj u manje razvijenim područjima Hrvatske”. Projekt se provodi od 2022. godine, a dio je hrvatskih politika tržišta rada i nadopunjuje postojeće mjere potpore za samozapošljavanje i osnivanje poduzeća, osobito u gospodarski slabije razvijenim regijama.
-Hrvatska od 2016. bilježi 20 uzastopnih tromjesečja gospodarskog rasta i oko 320.000 novih radnih mjesta. Nezaposlenost je na povijesno niskim razinama. Oko 62.000 osoba evidentirano je na burzi rada – izjavio je Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Prema podacima, nastavlja, prošle se godine u Hrvatsku vratilo oko 13.000 hrvatskih državljana. Prosječna neto plaća iznosi oko 1555 eura, a sigurnost zemlje i rast gospodarstva dodatni su motivi za povratak.
Ključna mjera je potpora za samozapošljavanje, tj. za pokretanje posla moguće je dobiti do 20.000 eura bespovratno. Program “Biram Hrvatsku” dodatno pokriva troškove preseljenja s oko 7000 eura potpore za povratnike iz inozemstva.
-Ta sredstva često nisu presudna sama po sebi, ali su bila ‘tipping point‘ za povratak. Za mnoge je najveća motivacija bila vratiti se u Hrvatsku i ovdje osnovati obitelj – poručio je Vidiš.
Pilot-istraživanje o programu ‘Biram Hrvatsku‘ analiziralo je motive povratka i iskustva korisnika mjere. Intervjui su pokazali da su glavni razlozi odlaska bili ekonomski: više plaće, štednja kapitala i mogućnost pokretanja posla nakon povratka.
-Migracija je često bila instrument za stvaranje ekonomske sigurnosti, a ne trajno preseljenje, navodi se u istraživanju koje je provela Caroline Hornstein-Tomić s Instituta ‘Ivo Pilar‘.
Povratnici su se u Hrvatsku, objašnjava, vratili s pregršt iskustva, a pozitivno ocjenjuju profesionalizam, radnu etiku i organiziranost zemalja poput Njemačke, Austrije i Švicarske. Ističu i neka negativna iskustva s kojima su se u tim zemljama susreli, a to su visoki troškovi života, osjećaj nepripadanja i društvena distanca.
Ključni motivi povratka bili su emocionalna povezanost s Hrvatskom, obitelj i kvaliteta života. ‘Njemačka nije zauvijek. Hrvatska je moja zemlja, ovo su moji ljudi‘, jedan je od često ponavljanih citata u intervjuima.
Mjera ‘Biram Hrvatsku‘ u početku je izazvala skepticizam dijela javnosti i medija, odnosno dočekana je ‘na nož‘, no danas su rezultati vidljivi.
-Ključna riječ je kontinuitet. Neke politike moraju trajati dovoljno dugo da bi dale ozbiljne rezultate – poručuje Mladen Barać, državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva.
Posebno ističe kako je demografska revitalizacija postala jedan od ključnih državnih prioriteta. Prema procjenama, izvan Hrvatske živi oko 3,2 milijuna Hrvata i njihovih potomaka, tj. gotovo cijela jedna Hrvatska.
Događaj su organizirali Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar‘ te Ured Zaklade ‘Konrad Adenauer‘ za Hrvatsku i Sloveniju u Zagrebu.
