Zaključno krajem veljače, u Federaciji je bilo više od 258 tisuća nezaposlenih. Statistika pokazuje da je u prva dva mjeseca gotovo pet tisuća otkaza više nego novozaposlenih. Razlozi brojni, struka upozorava da je vrijeme za reakciju. Dok gospodarstvo čeka sjednicu Zastupničkog doma na kojoj će biti razmatrane izmjene Zakona o doprinosima, broju nezaposlenih raste.
Dok čekamo službene podatke za ožujak, oni za siječanj i veljaču nisu baš obećavajući. Naime, u prva dva mjeseca ove godine bez posla je u Federaciji ostalo 15 tisuća i 437 radnika. U međuvremenu, novozaposlenih je više od deset tisuća, što opet nije dovoljno da bi bio pozitivan. Za sektor drvne industrije prošla je godina bila teška, a ova će, po svemu sudeći, biti neizvjesna. Pad prihoda i broja zaposlenih već je vidljiv.
“Ako pratimo kroz godinu, bilježimo da je značajan broj smanjenja radne snage kako u sektoru šumarstva, tako i u sektoru drvne industrije i proizvodnje papira. Sektor drvne industrije isključivo je orijentiran na inostranstvo i bio je smanjenje plasmana robe u prethodnoj godini”, navodi Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine, izvještava Hayat.
Razlozi pada broja zaposlenih mogu biti višestruki, poručuje struka. Pad izvoza, poskupljenje struje, rast minimalne ploče, ali i poremećaji na globalnom tržištu. Upozoravaju na to i da izostaje ozbiljan odgovor vlasti, te da bez većih domaćih i stranih investicija nema masovnih zapošljavanja.
U Federaciji je to eksperimentiranje s ekonomskom i fiskalnom politikom jer više nitko ne zna što je sljedeće, što se može očekivati i kome će pasti na pamet da izađe i naruši apsolutno sve. I druga stvar, gledajući sve te političke odnose, naravno da nitko neće dalje investirati niti biti zainteresiran da održi radnike”, smatra ekonomska ekspertica Svetlana Cenić.
S obzirom na visoku razinu sive i crne ekonomije u Bosni i Hercegovini, ne možemo znati da li su svi ovi radnici otpušteni sa svojih radnih mjesta ili su samo odjavljeni, a nastavili su raditi po nekom drugom osnovu. U svakom slučaju, ako su oni nastavili raditi, barem dio njih, to je opet negativno, to je opet smanjenje stvarne i potpune zaposlenosti”, objašnjava ekonomski analitičar Igor Gavran.
Iako je uobičajeno da broj zaposlenih pada krajem godine, te da je veljača mjesec kada se tržište rada oporavlja, to ove godine nije bio slučaj. Samo u ovom mjesecu registriran je 1.921 otkaz više nego što je novozaposlenih.
“Ne treba biti ishitren u interpretaciji tih podataka, trebamo sačekati. Postoje mala poduzeća i tvrtke koje rade na graničnoj točci rentabilnosti i svako povećanje troškova dovodi ih u veći rizik poslovanja”, kaže Amir Hasičević, ministar trgovine FBiH (NS).
Uobičajeno je u posljednjih pet godina da u veljači imamo učinak oporavka gdje se krene s vraćanjem tih radnih mjesta i do kraja godine FBiH ima veći broj radnih mjesta. Ove godine 2025. u veljači se to nije dogodilo”, upozorava Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Zastupničkom domu FBiH.
Vremena za oporavak ima, a da li je ekonomija Federacije BiH krenula u tom smjeru pokazat će revidirani izvještaji Federalnog zavoda za statistiku i Federalnog zavoda za zapošljavanje, koji bi trebali biti objavljeni idućih dana.
