Sjedinjene Američke Države su napale Venezuelu i zarobile njenog dugotrajnog predsjednika Nicolasa Madura u subotu, rekao je američki predsjednik Donald Trump, nakon što je više mjeseci pritiskao Madura zbog optužbi za krijumčarenje droge i manjak legitimiteta.
Washington nije izravno intervenirao u Latinskoj Americi od invazije na Panamu 1989. kojom je zbog sličnih optužbi svrgnuo vojnog čelnika Manuela Noriegu.
“Sjedinjene Američke Države su uspješno izvele velike napade protiv Venezuele i njenog vođe, predsjednika Nicolasa Madura, koji je zajedno sa svojom ženom zarobljen i zrakoplovom premješten iz zemlje”, napisao je Trump u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Uoči prekonoćnih napada, SAD je optužio Madura za vođenje “narko države” te prijevaru na prošlogodišnjim izborima, za koje oporba tvrdi da je na njima premoćno pobijedila. Venezuelski čelnik, koji je naslijedio Huga Chaveza 2013., kazao je da Washington želi kontrolu nad naftnim rezervama južnoameričke zemlje, najvećim u svijetu.
Venezuelska vlada je rekla da su u napadima poginuli civili i pripadnici vojske, no nije pružila konkretne brojke.
Maduru prijeti suđenje u SAD-u
Trump je rekao da je operacija izvedena “u suradnji” s američkom policijom te je obećao dati nove pojedinosti na tiskovnoj konferenciji zakazanoj u 17 sati u njegovoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi.
Madura su zarobile elitne specijalne postrojbe, kazao je američki dužnosnik za Reuters.
Republikanski senator Mike Lee je kazao da mu je državni tajnik Marco Rubio rekao da će se venezuelskom predsjedniku suditi na temelju optužnice u SAD-u.
Rubio “ne očekuje daljnje djelovanje u Venezueli sada kada je Maduro u američkom pritvoru”, napisao je Lee na društvenoj platformi X.
Nakon američke invazije na Panamu, Noriega je u zatvoru proveo 20 godina.
Venezuelanska potpredsjednica Delcy Rodriguez, koja bi mogla preuzeti vlast, kazala je da ne zna gdje su Maduro i njegova supruga.
“Tražimo da vlada predsjednika Donalda Trumpa odmah pruži dokaze da su predsjednik Maduro i prva dama živi”, kazala je Rodriguez u audiosnimci koja je emitirana na državnoj televiziji.
Ministar obrane Vladimir Padrino je osudio intervenciju.
“Slobodna, neovisna i suverena Venezuela svom snagom svoje slobodarske povijesti odbacuje prisutnost ovih stranih snaga, koje su za sobom ostavile smrt, bol i razaranje”, kazao je Padrino na državnoj televiziji otprilike u isto vrijeme kada je Trump objavio svoju poruku.
“Danas stišćemo pesnicu u obrani onoga što je naše. Ujedinimo se jer ćemo u jedinstvu naroda naći snagu za otpor i trijumf”.
Ministar unutarnjih poslova Diosdado Cabello je na ulici, u zaštitnom prsluku i s kacigom na glavi, pozivao građane da ne surađuju s “terorističkim neprijateljem”, prema državnoj televiziji.
Ranije američke intervencije u Južnoj Americi
Premda se mnoge vlade zemalja Latinske Amerike protive Maduru i optužuju ga za prijevaru na izborima 2024., izravna američka intervencija oživljava bolna sjećanja na ranije intervencije te ju vlade i stanovništva u regiji uglavnom osuđuju.
Trumpov postupak podsjeća na Monroevu doktrinu, koju je 1823. predstavio predsjednik James Monroe i kojom SAD polaže pravo na utjecaj u regiji, ali i na takozvanu “diplomaciju topovnjačama” predsjednika Theodorea Roosevelta početkom 1900-ih.
Venezuelska oporba, predvođena nedavnom dobitnicom Nobelove nagrade za mir Mariom Corinom Machado, rekla je u priopćenju na X-u da nema službeni komentar događaja.
U ranim jutarnjim satima u subotu, eksplozije su zatresle venezuelski glavni grad Caracas i druga mjesta, zbog čega je Madurova vlada proglasila izvanredno stanje i mobilizirala vojsku. Vlada je kazala da je do napada također došlo u saveznim državama Miranda, Aragua i La Gaira.
Eksplozije, zrakoplovi i crni dim su se oko 90 minuta mogli vidjeti diljem Caracasa od otprilike sedam sati ujutro, prema Reutersovom očevicu i fotografijama koje se dijele društvenim mrežama.
Stanovnici su rekli da su šokirani te da se boje dok su snimali dim i narančaste bljeskove na nebu.
Pedesetogodišnja Carmen Marquez, koja živi u istočnom dijelu glavnog grada, rekla je da je otišla na krov gdje je mogla čuti zrakoplove na različitim visinama, no nije ih mogla vidjeti.
“Bljeskovi su se kretali po nebu, a potom su se mogle čuti eksplozije. Zabrinuti smo glede onoga što slijedi. Ne znamo ništa od vlade, samo ono što državna televizija kaže”, rekla je.
‘Nova zora, tiranin je otišao’, tvrdi američki dužnosnik
U južnom dijelu Caracasa, blizu velike vojne baze, nestalo je električne energije, kazali su očevici. Lokalni medij koji podržava vladajuću socijalističku stranku je objavio da je došlo do eksplozija blizu vojnih baza Fuerte Tiuna i La Carlota.
“Nova zora za Venezuelu! Tiranin je otišao”, napisao je zamjenik američkog državnog tajnika Christopher Landau na X-u.
Venezuelski saveznici Rusija, Kuba i Iran su brzo osudili napade. Teheran ih je nazvao “očitim kršenjem nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta” te pozvao Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda na intervenciju kako bi zaustavilo “nezakonitu agresiju”.
SAD, venezuelska oporba i razne druge zemlje tvrde da je Maduro lažirao rezultate prošlogodišnjih rezultata kako bi se održao na vlasti. On pak tvrdi da je riječ o zapadnoj zavjeri kako bi ga se nezakonito svrgnulo.
Trump je u više navrata obećao kopnene operacije u južnoameričkoj zemlji te u ponedjeljak rekao da bi za Madura bilo “pametno” da se odrekne vlasti.
Venezuelska vlada je u priopćenju prije Trumpove objave rekla da je cilj američkog napada zauzeti naftu i minerale u zemlji.
SAD je uoči napada gomilao vojsku u regiji, uključujući nosač zrakoplova, ratne brodove i napredne borbene mlazne zrakoplove smještene u Karibima.
Negativne posljedice za Trumpa?
Trump je nastojao postići “blokadu” venezuelske nafte, proširio sankcije protiv Madurove vlade i izveo preko 20 napada na plovila za koje SAD tvrdi da su uključeni u krijumčarenje droge u Tihom oceanu i Karipskom moru.
Američki predsjednik optužuje Venezuelu da je SAD preplavila drogama te njegova administracija mjesecima bombardira brodove za koje tvrdi da prevoze drogu. Mnoge zemlje su osudile napade kao izvansudska pogubljenja, a Madurova vlada oduvijek poriče bilo kakvu uključenost u krijumčarenje droge.
Nije poznato na kojoj su pravnoj osnovi izvedeni najnoviji američki napadi. Pravni stručnjaci su doveli u pitanje zakonitost napada na brodove u regiji, u kojima je dosad ubijeno preko 110 osoba.
Trumpov potez bi mogao dovesti do negativne reakcije Kongresa, koji ima ustavno pravo objavljivati rat, ali i Trumpovih glavnih birača koji preferiraju politiku “Amerika na prvom mjestu” te se uglavnom protive vojnim intervencijama u inozemstvu.
Saul Kavonic, analitičar financijske ustanove MST Marquee, kazao je da će cijene nafte vjerojatno kratkoročno porasti, ali da bi američki napad mogao srednjoročno značiti njihov pad ako nova venezuelska vlada dovede do ukidanja sankcija i novih stranih ulaganja.
