Francuska vlada ovog mjeseca je donijela naredbu prema kojoj supermarketi u ovoj zemlji moraju na svojim policama označiti proizvode kod kojih je došlo do smanjenja gramaže, a koji su zadržali staru cijenu.
Ova odluka se odnosi samo na pakirane proizvode. Na nezapakiranu robu i proizvode koji se pakiraju na prodajnom pultu, poput naprimjer mesa i sira, nije potrebno stavljati naljepnice. Od ove uredbe izuzete su prodavnice čija je površina manja od 400 kvadratnih metara. U njoj se također navodi da u slučaju nepoštivanja ovog pravila, koje se u Franuskoj počelo primjenjivati početkom tjedna, pojedinac može biti kažnjen sa 3.000 eura, dok se firmi može izreći kazna i do 15.000 eura. Vladinom mjerom nastoji se obuzdati šrinkflacija i ona bi trebala omogućiti bolju informiranost potrošača o tome kakve proizvode kupuju.
“Šrinkflacija je prevara kojoj ćemo stati na kraj. Želimo vratiti povjerenje potrošača, a povjerenje ide ruku pod ruku s transparentnošću”, rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire.
Da šrinkflacija nije uzela samo maha u Francuskoj već globalno, pokazuju i primjeri u našim supermarketima.
“Šrinkflacija koja se događa vrlo svjesno je urađena, i ona se uvijek događa kada su inflacije u pitanju, međutim, kod nas je krenula mnogo prije u odnosu na inflanciju od 2020., pa na ovamo, koja je izražena još uvijek”, kaže za Forbes BiH Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženje za zaštitu potrošača „DON“ iz Prijedora.
Ona kaže da je na domaćem tržištu u smanjenoj gramaži ali ne i sa smanjenom cijenom, prvo bila primijećena čokolada inozemnih proizvođača od 80 grama. Vremenom spisak proizvoda postajao je duži.
“Na našem tržištu nećete ni od domaćih proizvoda naći mnogo proizvoda od kilogram naprimjer. Nama je i šećer 900 grama, nije više kilogram, ulje je još uvijek ostalo na litri. Potrošaču je jako teško upratiti sve te promjene, on bi trebao uzeti digitron i preračunavati cijene i grame, da li to uopće netko može raditi?”, kaže Marić i izražava nadu da će na francusku odluku odreagirati i oni koji trebaju da donesu određene odluke institucionalno, pa da se i BiH pridruži grupi zemalja koje će obilježiti proizvode sa smanjenom gramažom, a istom cijenom.
“Mislim da će rafe u našim prodavnicama biti pune takvih oznaka, jer malo koji proizvod imamo više u onoj mililitraži od prije. Nađite, bilo koji higijenski proizvod, od šampona, kupki itd., da su od pola litre ili litar kako je nekad bilo. Sve je za barem pet mililitara smanjeno. Osim toga, proizvodi se sada prave sa naljepnicama do vrha boce, pa vizualno ne možete ni utvrditi manju mililitražu, dok ne dođete kući. Također, toalet papir je uvijek dolazio u rolnama od deset i 16 komada, sada ga možete pronaći kao pakovanje osam, plus dva gratis. Međutim, građani ne reagiraju, pa ispadne na kraju kao da ste nešto jeftinije dobili, jer ste uz osam dobili još dvije rolne gratis, neovisno o tome što je deset rolni normalno pakovanje, a ne osam. Po zakonu ono što poklanjate ne naplaćujete, odnosno ne prodajete po regularnoj cijeni”, pojašnjava Marić.
Prvo se smanjila čokolada
Ona kaže da su Udruženja ograničena u svom djelovanju, ukazuju na sve anomalije na tržištu pa tako i na šrinkflaciju, ali da bez podrške građana ne mogu mnogo uraditi. Vođeni primjerom Francuske, i Udruženje “Don” iz Prijedora će tokom vikenda na terenu provesti jedno istraživanje u vezi cijena i gramaže proizvoda koji se prodaju u domaćim prodavnicama.
” Nama se uvijek trebaju pridružiti građani, ali nažalost oni uglavnom reaguju samo kada se njih osobno nešto dotiče. Mi ćemo poduzeti akcije prema institucijama da ukažemo da ovo nije uredu, ali ako kao podršku nemamo potrošače, ne možemo postići efekte”, govori Marić.
Darko Basić, šef Odsjeka za zaštitu potrošača pri Federalnom ministarstvu trgovine za Forbes BiH kaže da činenica jeste da su određeni proizvođači smanjili gramažu svojih proizvoda, a da su ostale iste cijene kao ranije, te da se uglavnom radi o stranim brendovima.
“Gledajući trenutno važeće zakonske propise iz oblasti zaštite potrošača, to je sve legalno. Ono što je bitno, potrošač bi trebao sam donositi odluke da li želi nastaviti kupovati takvu vrstu proizvoda. Trenutno radimo na izradi Zakona o zaštiti potrošača u FBiH i definitivno ćemo razmotriti mogućnost isticanja oznaka na takvim artiklima. Međutim, i u zemljama koje su donijele ove odluke, postoje određene nedoumice odnosno neslaganja u vezi s njihovim načinima isticanja cijena iz razloga sto stavljaju obaveze prema trgovcima koji plasiraju proizvode umjesto na proizvođača koji proizvodi te proizvode i pakuje. Postoje modeli o kojima bi se trebalo razmisliti i sagledati i sve uzeti u obzir”, kaže Basić i dodaje:
“Imamo u planu da putem udruga za zaštitu potrošača s kojima surađujemo, odnosno koje financira ovo ministarstvo, provesti istraživanje kako bismo imali točne podatke o svim proizvodima kod kojih je došlo do smanjenja gramaže, kako bismo vidjeli da li ima potrebe za reakcijama ili ako ništa, barem da se svijest potrošača poveća da oni imaju potpunu informaciju šta kupuju i da sami donose odluke da li žele kupovati takvu vrstu proizvoda”, kaže Bisić.
Ranije je Forbes Slovenija izvijestio kako se francuski supermarket Carrefour našao pod salvom kritika zbog sve manjih proizvoda po istim ili višim cijenama. S tim u vezi nedavno su za BFM Business izrazili uvjerenje da naljepnice neće biti potrebne u njihovim trgovinama, jer su već u rujnu prošle godine počeli označavati proizvode kojima je pakiranje smanjeno, ali je cijena ostala ista. U to vrijeme mediji su izvještavali o ledenom čaju lipton, čokoladi lindt, sladoledu viennetta. Ove godine u nekim slučajevima kupce je umjesto proizvoda čak dočekala poruka da su povučeni zbog neopravdanog poskupljenja.
“Kako bi se borila protiv smanjenja inflacije, a da pritom ne kažnjava kupce, grupa je uvela vlastitu strategiju. Cilj je identificirati sve proizvode na koje utječe praksa šrinkflacije (smanjenje). Time bismo mogli unaprijed korigirati njihovu cijenu s našim dobavljačima i našom cjenovnom politikom”, rekao je glasnogovornik Carrefoura, dodajući da će nova uredba također potaknuti dobavljače na pravedno određivanje cijena.
