Zahtjev za povećanjem minimalne plaće ponovno je aktualizirao pitanje koliko bi trebala iznositi najniža radnička primanja. Dok sindikati zbog rasta životnih troškova predlažu da se minimalna plaća kreće između 1500 i 1900 konvertibilnih maraka, poslodavci upozoravaju na dodatno opterećenje za dio gospodarstva, a ekonomisti rješenje vide u poreznoj reformi.
Iz Federalne udruge poslodavaca poručuju kako je sindikalno potraživanje u navedenim iznosima neozbiljno, neodgovorno i nekorektno. Ističu kako podržavaju rast minimalne plaće, ali se protive njezinu administrativnom određivanju bez utemeljenja na realnim ekonomskim parametrima.
Ključno je pitanje kako osigurati da veća primanja radnika ujedno ne znače i preveliko opterećenje za gospodarstvo.
Prema riječima profesora s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Nikole Papca, prostor za rast plaća između zahtjeva radnika i mogućnosti poslodavaca treba tražiti kroz šire promjene, ponajprije kroz poreznu reformu koja se nije mijenjala više od dva desetljeća. Papac pritom ističe kako se pri spomenu reformi najviše govori samo o smanjenju poreznih stopa, a premalo o prilagođavanju novim društvenim okolnostima, piše RTVHB.
Službeni prijedlog povećanja minimalne plaće bit će upućen Ekonomsko-socijalnom vijeću, a sindikati očekuju da će pregovori o ovom pitanju biti završeni do kraja godine.
