Dan mediteranskog voća u Blagaju, kojemu je cilj ukazati na razvojne potencijale koje omogućava uzgoj mediteranskoga voća u Hercegovini, a na primjeru uzgoja trešnje, okupio je u četvrtak brojne proizvođače mediteranskog voća, najveće kupce u BiH te predstavnike međunarodnih organizacija koje kroz svoje projekte doprinose razvoju poljoprivrede.
Predsjednik Klastera proizvođača mediteranskog voća Hercegovine Nedim Badžak kazao je novinarima kako su danas trebali otvoriti službenu proizvodnju trešnje u BiH i EU.
– Trešnja iz Hercegovine trebala se naći na policama svih otmjenih marketa u BiH, ali i EU. Nažalost, zbog velikih padalina na području Hercegovine, gdje je u zadnjem razdoblju palo preko 400 litara na jedan četvorni metar, nastale su jako velike štete – rekao je on.
Ističe kako su trešnja i jagoda u Hercegovini nastradale u velikim količinama te da trešnje vjerojatno neće biti ni 10 posto od ukupno planirane proizvodnje. Jagode će, s druge strane, biti nešto više jer je jedan dio obran prije kiše, a nešto će i ostati.
Rast cijena najmanje 50 posto
– U cijeloj BiH imamo veliki problem. Imamo Krajinu gdje su ugroženi i ljudski životi, u Ljubuškom su veliki problemi kod proizvođača krumpira. Nije to samo kod nas, Opuzen i Vrgorac su pod vodom, jagode su u vodi i ne mogu se iskoristiti – poručio je Badžak.
Napominje da se očekuje velik rast cijena na tržištu. Prinos je, kaže Badžak, bio jako veliki, ali štete su još neprocjenjive.
– Cijene će na tržištu sigurno biti 50 posto veće. Mislim da će 8 do 10 maraka biti najmanja cijena trešnje jer će morati dolaziti iz uvoza, iz drugih zemalja – smatra on.
Savjetnik u Njemačkom društvu za međunarodnu suradnju (GIZ) i savjetnik na projektu „Unapređenje proizvodnje trešnje u Hercegovini“ Slaviša Jovanović dodao je kako ne mogu biti zadovoljni zbog nepogodnih klimatskih uvjeta koji su sada dali teme za razmišljanje što treba raditi u narednom razdoblju.
– Jedan je način da razvijemo određene mehanizme koji mogu zaštititi ili podržati poljoprivredne proizvođače u teškim trenucima. S druge strane, treba razmišljati unaprijed kako i na koji način usmjeriti poljoprivredu ka prilagodbi na klimatske promjene koje su sa svojim negativnim učincima sve prisutnije. Loša sezona će tek sada izaći na vidjelo – napomenuo je Jovanović.
Elementarna nepogoda
Profesor Agromediteranskog fakulteta Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ iz Mostara Ahmed Džubur istaknuo je da je proizvodnja trešanja na prostoru Hercegovine, a vjerojatno i u drugim dijelovima BiH, drastično smanjena.
– U nekim plantažama je potpuno izostala. Ta okolnost je udžbenički definirana kao situacija u kojoj se mora, ako imamo odgovornu vlast, proglasiti stanje elementarne nepogode – smatra on.
Apeliralo je na Vladu HNŽ-a i resornog ministra na proglašenje elementarne nepogode što je, napominje Džubur, jako važno da bi se sanirala šteta koja je ogromna, jer trešnja se u Hercegovini nema gdje ubrati.
– Ako se to ne desi, onda će se svim ljudima koji se bave voćarskom proizvodnjom poslati poruka da Vlada i ministarstvo ne vode računa o objektivnim problemima koji predstavljaju elementarnu nepogodu. Apel svima da ogromna sredstva koja imaju utroše na saniranje ovog stanja i da se za sve buduće situacije pošalje poruka da je Vlada iza njih. To je uvjet prosperitetnog razvoja, ne samo mediteranskog voćarstva, nego poljoprivrede uopće – podvukao je Džubur.
Pojašnjava da je kiša uništila kvalitetu, a da su plodovi potpuno ispucali te da su kao takvi izvrstan medij za pojavu truleži. Ti plodovi su, zaključuje on, praktično potpuno nepodesni za upotrebu u smislu konzumiranja, pa čak i za različite vidove prerade.
Proizvođači gotovo odustali
Doktor poljoprivrednih znanosti Eldin Brkan, savjetnik na terenu u okviru projekta smatra da su proizvođači kvalitetno uradili sve agrotehničke mjere, od zimske zaštite, gnojidbe i slično, međutim, u godini koja je puno obećavala, pojavile su se obilne padaline, a velikom količinom vode došlo je do pucanja ploda, nakon čega se pojavila trulež.
– Najviše su pogođene dvije kulture, trešnja i jagoda. U projektu trešnje najčešće su pogođene rane sorte. Mogli smo samo gledati kako plodovi propadaju. Slično je i s jagodama gdje je na otvorenom polju, bez zaštićenih prostora, došlo do masovnog propadanja ploda. Proizvođači su gotovo odustali od proizvodnje – pojasnio je on.
Brkan je za proizvodnju jagode savjetovao da se podrži projekt u kojem bi se proizvodnja odvijala unutar visokih tunela, odnosno unutar zaštićenog prostora.
Inače, drugi po redu „Dan mediteranskog voća“ održao se u okviru projekta „Unapređenje proizvodnje trešnje u Hercegovini“, u organizaciji novoosnovanog Klastera proizvođača mediteranskog voća te brenda „Hercegovačka trešnja“.
Tema stvaranja svijesti o važnosti domaće poljoprivrede na kreativan je način obrađena s učenicima osnovnih škola iz Bosne i Hercegovine koji su za svoje kreativne sadržaje nagrađeni. Premijerno je prikazan i promotivni video za mediteransko voće predstavljeno kroz turističke sadržaje blagajskog kraja.
Na panel raspravi govorilo se o solarnoj energiji i poljoprivredi te o trendovima i zahtjevima modernog tržišta, a na samome kraju dodijeljena su priznanja „Najkrupnija trešnja Hercegovine“.
