Dok se građani boje poskupljenja hrane koje je izvjesno do kraja godine, najave o tome, barem zasad, ostaju u sjeni predizbornih obećanja, jer oni koji mogu donijeti mjere sada imaju drugih poslova.
Posljednja u nizu koja najavljuje poskupljenja je Centralna banka Bosne i Hercegovine.
“U posljednjem kvartalu očekuje se rast cijena hrane, koji se sa značajnim zakašnjenjem prelijeva sa stranog na domaće tržište”, napisali su u svom izvješću, procjenjujući da bi ukupna i temeljna inflacija u posljednjem kvartalu 2026. godine mogle iznositi 4,1 posto, pišu Nezavisne.
Poljoprivrednici su također ranije najavili poskupljenja.
“Cijene bi porasle i da nije bilo ove suše. Sjetva se obavljala po visokim cijenama, inputi su bili katastrofalno skupi… Gorivo, gnojivo… Sve će se to u konačnici odraziti na cijene”, nedavno je za “Nezavisne novine” rekao Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruge građana “Tolerancija protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, smatra da će mnogi ljudi teško preživjeti nova poskupljenja, koja ističe da vrlo malo građana ima prihode koji mogu zadovoljiti njihove osnovne potrebe.
“Građani žive u strahu od poskupljenja, jer su svjesni da će hrana sigurno poskupjeti iz više razloga. Jedan od njih je taj što poljoprivrednici ne uspijevaju prodati svoje proizvode na domaćem tržištu, unatoč vremenskim uvjetima. Drugi razlog zašto postoji strah, pratim izbornu kampanju, a i prije toga nisu primijećene izjave bilo koga iz političkih krugova koji je govorio o tome kako napraviti planove ili programe kako bi se standard građana održao na određenoj razini”, ističe Šešlija za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, čak ni tijekom predizborne kampanje nitko u svom govoru nije davao nadu ili plan kako dovesti poskupljenje, posebno hrane, pod neku vrstu kontrole i kako bi građani bili sigurni da će moći prehraniti svoje obitelji.
Milenko Stanić, ekonomist, u intervjuu za “Nezavisne novine” ističe da prihodi većine stanovništva, posebno onih koji rade u realnom sektoru, ne mogu pratiti stalni rast cijena.
“Cijena hrane će rasti ne samo zbog povećanja cijena energenata, koji su značajan trošak u proizvodnji, već i jesenske sjetve. Ove godine, osim troškova goriva, imali smo i nezapamćenu sušu, što će dodatno zakomplicirati probleme”, kaže Stanić.
Na pitanje može li vlada nešto učiniti, Stanić ističe da može, te dodaje da imamo niske subvencije za poljoprivredne proizvođače, a isplate su neredovite.
“Drugi segment, već nekoliko godina imamo inicijativu za nultu stopu PDV-a na hranu i lijekove u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i tu se zaustavlja. Tu se vidi stav vlade. Njima koristi, ono što šteti narodu, koristi vladi. Zašto? Zato što puni proračun”, kaže.
