U sklopu manifestacije Dani sv. Nikole Tavelića u srijedu je u Franjevačkoj galeriji u Tomislavgradu otvorena izložba molitvenika Gradskog muzeja Požega ”Kruh nebeski”.
Izložba molitvenika iz fundusa Gradskog muzeja sadrži 96 molitvenika, koji su tiskani od 17. do 20. stoljeća na različitim jezicima poput staroslavenskog, njemačkog, francuskog, talijanskog, češkog, slovenskog, hrvatskog, engleskog, ruskog i srpskog, te pismima latinicom, ćirilicom, bosančicom i goticom.
O samoj izložbi govorila je autorica i kustosica požeškog muzeja Ljiljana Marić iskazavši na samom početku zadovoljstvo da su mogli iz Gradskog muzeja Požega pokazati dio svoga neprocjenjivog blaga koje govori o povijesti hrvatskog naroda, koje govori o njihovoj vjeri, tradiciji, o hrvatskom jeziku i književnosti, o povijesti nakladništva, a prije svega o ljubavi prema Bogu.
– Ova izložba o molitvenicima i molitvi ‘Kruh nebeski’ dobila je naziv po istoimenom molitveniku koji je doživio kod nas najveći broj izdanja – čak 47. Prvo izdanje je tiskano 1909. godine i moći ćete ga prelistati na touch screenu, a zadnje prije tri godine. Izdanje iz 1921. godine tiskano je u 200.000 primjeraka, a nakon Drugog svjetskog rata tiskan je čak i u Beogradu.
Na izložbi se nalazi 96 molitvenika pisanih na latinici, bosančici i ćirilici te na nekoliko jezika. Ovdje se nalazi i prvo cjelovito izdanje Biblije na hrvatskom jeziku iz 1831. godine. Zašto i Biblija na ovoj izložbi? Upravo zato što se u njoj nalaze prve molitve, a po molitvama je molitvenik i dobio naziv. Najstariji izloženi molitvenik je vodič kroz kršćanske pobožnosti na francuskom jeziku i tiskan je u Parizu 1681 – kazala je Marić.
U svom izlaganju dotaknula se i hodočasničkog molitvenika pod nazivom ”Božji put” ,koji je tiskan 1943. u Zagrebu, a autor mu je Požežanin Pavao Lončar.
Također molitvenici, ističe autorica, su često bili jedine tiskane knjige u kući te su često služili i za bilježenje najvažnijih obiteljskih podataka.
– Tako se u molitveniku ‘Varia pietatis’, autora Stanislava Losgotta, tiskanom u Budimu 1769., nalaze vrlo zanimljive rukopisne bilješke njezina vlasnika grofa Ivana Jankovića koji je pisao podatke o rođenju i smrti svoje djece kao i podatke o zarukama i vjenčanju sa svojom suprugom. U molitveniku ‘Duhovne mervice’, Jurja Muliha iz 1818. zapisano je koliko je platio duhan, opanke, lulu, hlače i svitnjak što je bio dužan kod Stipe, koliko je kome posudio novaca – istaknula je autorica.
Uz to je dodala kako je zanimljiva i rukopisna bilješka u molitveniku ‘Slava Bogu, a mir ljudima’ u kojem je, među ostalim, zapisano da se Slavica Rogić rodila 21. kolovoza 1936. i da je bila uvijek zločesta i bježala u selo.
– Među koricama molitvenika vlasnici su najčešće ostavljali svete sličice, a mi smo na ovoj izložbi prikazali samo dio njih od kojih je najveći broj vezan za neke događaje u Požeštini, od mladih, srebrnih, zlatnih i dijamantnih misa te drugih crkvenih događaja. A pronašli smo i isprešano cvijeće, bilje pa čak i recept za lijek, fotografije i druge uspomene – naglasila je Marić.
Nazočni na otvaranju izložbe također su mogli vidjeti jedinstvenu krunicu, najstariju pronađenu krunicu na hrvatskom tlu za kojeg autorica navodi da je pronađena prije 4 godine tijekom arheoloških istraživanja benediktinske opatije sv. Mihovila Arkanđela na Rudini.
– Ostaci krunice pronađeni su uz posmrtne ostatke starije ženske osobe zajedno s olovnom bulom pape Bonifacija IX. Temeljem rezultata antropološke analize, pisanih izvora i pronađenih pokretnih nalaza pretpostavlja se da je riječ o posmrtnim ostacima pripadnice plemićkog roda Podvrški – Margareti, kojoj je papa Bonifacije IX. 1397. godine izdao nama danas nepoznatu ispravu. Prava je rijetkost da smo saznali vlasnicu krunice – pojasnila je Marić.
Izložbu je pozdravnim i prigodnim riječima otvorio gvardijan Franjevačkog samostana u Tomislavgradu fra Božo Milić, a svi zainteresiranu izložbu mogu pogledati do 11. rujna.
