Napredak je osjetan, ali postoji prostor za daljnje jačanje prepoznatljivosti nacionalne .ba domene, izjavio je u razgovoru za Fenu Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru.
U Bosni i Hercegovini trenutačno je registrirano preko 34.000 nacionalnih .ba domena, što predstavlja osjetan rast po pitanju stvaranja prepoznatljivog bh. web identiteta u odnosu na prethodno desetljeće.
Institucije Bosne i Hercegovine, tvrtke, ali i građani, sve više prepoznaju važnost vlastitog digitalnog otiska i napredak je po tom pitanju očit.
Ipak, Tomislav Volarić, prorektor za digitalizaciju i transfer tehnologije Sveučilišta u Mostaru, uvjerenja je da je prostor za dodatni napredak itekako opipljiv.
To je stajalište naglasio iz perspektive činjenice da se registar nacionalne .ba internet domene, kojeg je ovlastila ICANN organizacija za administraciju i upravljanje državnom domenom, nalazi isključivo pod okriljem Univerziteta u Sarajevu (UNSA), točnije njihovog Univerzitetskog teleinformatičkog centra (UTIC).
Što se web okruženja Bosne i Hercegovine tiče, vjerujem da postoji prostor za dodatnu promociju i jačanje prepoznatljivosti nacionalne .ba domene. U upravljanju domenom značajnu ulogu ima Univerzitet u Sarajevu, a smatram da kroz suradnju svih sveučilišta i univerziteta u Bosni i Hercegovini možemo dodatno doprinijeti njezinoj vidljivosti. Napredak u razvoju bh. web identiteta svakako je vidljiv, a postoji i potencijal za njegov daljnji razvoj – izjavio je Volarić u razgovoru za Fenu.
Kao dobar primjer iz kojeg se može naučiti, istaknuo je Republiku Hrvatsku u kojoj je javnim institucijama korištenje nacionalne domene besplatno.
U Bosni i Hercegovini primjenjuje se drugačiji model. Ipak, kada bi se u budućnosti razmatrale određene olakšice za javne institucije, to bi moglo dodatno potaknuti korištenje nacionalne domene – naglasio je.
Pri tomu Volarić smatra da je u eri dominacije društvenih mreža za ozbiljne tvrtke i dalje važno imati reprezentativnu internetsku stranicu.
Ako govorimo o ozbiljnijim tvrtkama, svakako je važno da radi brenda i identiteta ta tvrtka ima svoj web. Međutim, u odnosu na razdoblje od 15 ili 20 godina natrag, web je izgubio utjecaj. Jer došle su u međuvremenu društvene mreže, određene platforme, kao i umjetna inteligencija, razni alati koji su preuzeli dio ‘surfanja’. Ipak, kada je riječ o ozbiljnijem brendu, korisnik tu ozbiljnost doživljava preko web stranice. I dalje je to tako – naglasio je.
Uz to je podcrtao kako danas “mlađi korisnici Interneta imaju drugačiji način pretraživanja, jer oni najčešće ne ukucavaju točnu domenu, nego traže ključne riječi“.
Mladi korisnici Interneta, ističe Volarić, na upit o nazivu pojedine web stranice najčešće odgovaraju na način da “ ono što traže ukucaju u chat GPT“ te da ih naziv kao takav uopće ne zanima.
Moje je mišljenje da naziv domene danas nema presudnu ulogu u načinu na koji većina korisnika pretražuje sadržaj na internetu, iako i dalje može biti važan element identiteta i prepoznatljivosti. Primjerice, pojedine europske države kroz kontinuirane promotivne aktivnosti uspjele su nacionalnu domenu pozicionirati kao simbol vjerodostojnosti i lokalne prisutnosti na internetu – istaknuo je.
Volarić se osvrnuo i na digitalnu imovinu bh. weba, odnosno web tržište domenama koje u BiH i dalje funkcionira, iako ne na istim principima kao prije par desetljeća.
Dolaskom interneta 90-ih pa kasnije 2000-ih godina, domene su tada predstavljale čak i neku vrstu burze, gdje biste imali jako dobru domenu i onda ju prodavali. Na prodaji domene mogao se zaraditi velik novac. Sada to nisu tako velike cijene, ali i dalje je praksa da dobar dio korisnika weba kupuje domene i onda ih čuva, preprodaje – rekao je.
Dodao je da se taj neki manji dio tržišta domenama ojačao pojavljivanjem pojedinih nacionalnih tvrtki unutar Bosne i Hercegovine te na koncu naglasio zadovoljstvo po pitanju generalnog razvoja bh. digitalnog branda, kojem se danas puno ozbiljnije prilazi.
Sigurno da je zadnjih nekoliko godina digitalni brend sam po sebi postao jako bitan za web, aplikacije i digitalizaciju uopće. Taj me napredak raduje, posebno zbog činjenice da se više ne radi na način “napravit ćemo logo i to je to“, nego se pravi cijeli identitet, prati se i korisnički ‘user experience’. Sve je to usko povezano s određenim dizajnom, da bi korisnik puno lakše dolazio do potrebnih informacija ili se snalazio na nekoj aplikaciji ili webu.
Volarić je na koncu naglasio kako postoji prostor za dodatno promoviranje .ba domene kao dijela digitalnog identiteta Bosne i Hercegovine kroz suradnju akademske zajednice, institucija i gospodarstva.
