Ukrajina i Rusija su ovog mjeseca trebale poslati svoja izaslanstva u Dohu da bi pregovarala o sporazumu kojim bi se zaustavili napadi na energetsku infrastrukturu s obje strane granice. Međutim, pregovori su propali prije nego što su se uopće održali, nakon što je Ukrajina pokrenula iznenadni proboj u rusku regiju Kursk. Kako saznaje The Washington Post, pozivajući se na diplomate i dužnosnike upoznate s pregovorima, sastanak su odgodili Rusi. Moskovsko izaslanstvo je ukrajinski upad u zapadnu Rusiju opisalo kao “eskalaciju” i odbilo je prisustvovati razgovorima o djelomičnom prekidu vatre, koji bi donio prijeko potreban predah za obje strane.
Rusija “nije otkazala pregovore, rekli da im damo vremena”, rekao je jedan diplomat upućen u planirane pregovore. Ukrajina je i dalje htjela poslati svoje izaslanstvo u Dohu, ali je Katar odlučio da nema smisla održati sastanak na kojem sudjeluje samo jedna strana.
Katar je posljednja dva mjeseca s Kijevom i Moskvom razgovarao o dogovoru o moratoriju na uništavanje ruske i ukrajinske ključne infrastrukture. Diplomat upoznat s pregovorima je rekao da su dvije strane signalizirale svoju spremnost da prihvate dogovor te da su ostali još samo manji detalji koji su se trebali razraditi. Pojedinci uključeni u pregovore nadali su se da bi dogovor mogao dovesti do sveobuhvatnijeg sporazuma o okončanju rata.
No visoki dužnosnici u Kijevu imali su različita očekivanja o tome mogu li pregovori uspjeti, pri čemu su neki smatrali da su izgledi za postizanje sporazuma tek 20 posto, a drugi su mu davali čak i manje šanse za uspjeh. Ukrajinski dužnosnici sumnjali su u iskrenost Rusije jer je posljednjih tjedana masovno bombardirala ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Ako Rusija nastavi napadati ovim tempom, Ukrajinci neće uspjeti na vrijeme popraviti oštećene mreže, što će milijune civila ostaviti bez električne energije tijekom hladnih zimskih mjeseci.
Ruski akademik blizak visokim ruskim diplomatima rekao je da Putin nije raspoložen za sklapanje dogovora nakon ofenzive u Kursku. “Znate da naše vodstvo obično ne sklapa kompromise pod pritiskom”, rekao je dodajući da bi Rusija mogla biti spremna razmotriti sporazum o privremenom prestanku udara na ključnu infrastrukturu kao način da namami Kijev na pregovore o prekidu vatre pod vlastitim uvjetima. Moskva je sada manje motivirana na dogovor, kaže akademik, jer je uvjerena da može nanijeti više štete ukrajinskim energetskim mrežama nego što bi Kijev mogao nanijeti ruskim rafinerijama nafte.
Iz ureda predsjednika Zelenskog su za The Washington Post odgovorili da je sastanak u Dohi odgođen “zbog situacije na Bliskom istoku”, ali će se održati kao videokonferencija 22. kolovoza, nakon čega će se Kijev konzultirati sa svojim partnerima o provedbi onoga o čemu se razgovaralo.
Ukrajinci bi zapravo više voljeli da se potencijalni dogovor o zaustavljanju napada na energetsku infrastrukturu može postići na sličan način kao dogovor o žitu u kojem su posredovali Turska i UN, a koji je doveo do toga da Rusija privremeno ukine pomorsku blokadu, dopuštajući Ukrajini da preveze žito kroz Crno more. Moskva se u međuvremenu povukla iz sporazuma prošle godine, tvrdeći da je samo tri posto žitarica otišlo najpotrebitijim nacijama, unatoč podacima UN-a koji pokazuju da je većina izvezenih žitarica otišla u zemlje u razvoju. Kijev je, međutim, nastavio premještati teret iz svojih crnomorskih luka uz potporu Ankare.
Vojni analitičari smatraju da bi ukrajinsko zauzimanje ruskog teritorija u regiji Kursk moglo dati Ukrajini moćan adut u pregovorima s Rusijom, ako ukrajinske trupe uspiju zadržati kontrolu dovoljno dugo prije potencijalnog ruskog većeg protunapada.
