Prijevoznička udruženja sa Zapadnog Balkana oglasila su uzbunu: nova schengenska pravila mogla bi od travnja potpuno zaustaviti teretni promet s Europskom unijom. Industrija je na rubu ponora.
Schengenske granice na rubu kolapsa
Ako se do 10. travnja ne pronađe rješenje za nove uvjete ulaska u EU, teretni promet između Zapadnog Balkana i Unije mogao bi biti obustavljen. Udruženja prijevoznika iz Srbije i Bosne i Hercegovine upozoravaju na skori kolaps opskrbnih lanaca, piše austrijski Kosmo.
Mjesecima udruženja očajnički pokušavaju uvjeriti europske vlasti da su novi schengenski propisi neprovedivi za profesionalne vozače iz trećih zemalja. Boje se da bi vozači i njihova roba u budućnosti mogli biti masovno odbijeni na granicama.
“Godinama se obraćamo Europskoj komisiji, posebno intenzivno tijekom protekle godine”, objašnjava Neđo Mandić, predsjednik Udruženja za međunarodni prijevoz. “Sva naša pisma upozorenja šaljemo i lokalnim vlastima kako bismo ih obavještavali o našim naporima i kako bismo dobili njihovu podršku.” Nedavno potpisano upozorenje u Bijeljini proslijeđeno je Europskoj komisiji, veleposlanicima svih zemalja Schengena u Beogradu i Sarajevu, kao i nadležnim institucijama u objema zemljama.
Pravila koja ugrožavaju egzistenciju
Suština problema leži u činjenici da, prema novim odredbama, vozači kamiona efektivno imaju samo devet do deset radnih dana – što je premalo za ekonomski održivo poslovanje, kako za same vozače, tako i za prijevozničke tvrtke.
„Ako se ništa ne promijeni do 10. travnja, 99,9 posto vozača iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije više neće moći ući u EU“, upozorava Mandić. „To znači potpuno zaustavljanje svih kamiona, poremećaj lanaca opskrbe i, u konačnici, kolaps koji nitko ne želi.“
Mandić ističe da je osnovna ideja Schengena – borba protiv ilegalnih migracija i ilegalnog rada – potpuno opravdana. Problem je u izjednačavanju profesionalnih vozača s običnim putnicima:
„Vozač kamiona nije migrant, nije turist i ne radi ilegalno. To su zaposlene osobe sa svim potrebnim dokumentima – za sebe, vozilo i robu koju prevoze – koje svaki put ulaze legalno.“
Posljedice bi mogle biti dramatične: „Za vozače je ovo katastrofa. Kako bi osigurali svoju egzistenciju, mnogi će napustiti domaće tvrtke i prihvatiti poslove u slovenskim, njemačkim, hrvatskim ili drugim tvrtkama iz EU, gdje mogu normalno raditi.“ Prijevoznici sa Zapadnog Balkana tada bi se suočili s propašću – imali bi kamione i infrastrukturu, ali ne i vozače.
Prijetnja blokadama
Istovremeno, prijevoznici iz EU teško će slati svoja vozila u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu ako moraju pristati na nekoliko dana čekanja na granicama. „U proteklih deset dana vrijeme čekanja na graničnom prijelazu Batrovci bilo je i do tri dana“, napominje Mandić. „Ako vam trebaju tri dana da uđete, a još tri da izađete – kako uopće možete raditi, zaraditi i preživjeti?“
Prometni sektor je već tri mjeseca pod ogromnim pritiskom. Ako do 15. siječnja ne bude pozitivnih signala koji ukazuju na rješenje prije kritičnog 10. travnja, udruge smatraju da su blokade neizbježne. „Ne bismo zaustavili sav promet – nitko ne želi poremetiti putnički promet“, objasnio je Mandić. „Blokirali bismo samo teretne terminale na graničnim prijelazima, jer se borimo za opstanak naših poduzeća. A to je moguće samo ako zadržimo naše vozače i spriječimo ih da odlaze u druge zemlje.“
