U prva tri mjeseca ove godine kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje proveli su 2321 kontrolu bolovanja u liječničkim ordinacijama, pregledali su 8459 osiguranika i utvrdili da njih 31 posto nema razloga za bolovanje, piše u petak Jutarnji list, a prenosi Hina.

 Gotovo svaki treći, ili njih 2589, bio je na lažnom bolovanju umjesto na radnom mjestu. Tom broju treba dodati 1073 pregleda osiguranika koje su pregledala posebna povjerenstva te utvrdila da njih 376 nije imalo medicinske razloge za bolovanje, odnosno čak 35 posto. To govori da je ukupno 2965 radnika bilo na bolovanju bez razloga.

 Također, podnesena su 1793 zahtjeva poslodavaca za kontrolu svojih zaposlenika, zavod je proveo 1403 kontrole i pregledao 1066 pacijenata. Utvrđeno je da je njih 260, ili 24 posto, koristilo bolovanja bez medicinskih razloga.

 Kad se ovi podaci o kontrolama bolovanja usporede s pretpandemijskom 2019. onda je ove godine broj kontrola bolovanja povećan za 180 posto, odnosno pregledano je 6129 pacijenta više, a nepostojanje medicinskih razloga za izostanak s posla utvrđeno je kod 1801 osiguranika više, ili za čak 155 posto kontroliranih.

 Prema podacima HZZO-a, u prva tri mjeseca ove godine temeljem kontrole bolovanja na zahtjev poslodavaca te redovitih i izvanrednih kontrola HZZO-a izrečeno je 50 mjera u kontroliranim ordinacijama, od toga 41 opomena, pet opomena s novčanom kaznom, tri uz naplatu štete te jedna uz naplatu štete i novčanu kaznu.

 Zanimljivo je da se povećava i broj poslodavaca koji traže kontrolu bolovanja. U prva tri mjeseca ove godine podnesena su 1793 takva zahtjeva, lani 1047, a u pretpandemijskoj godini (2019.) bilo je 1480 zahtjeva.

 Godišnje se u Hrvatskoj iz zdravstvenog proračuna za naknade tijekom bolovanja izdvoji 220 milijuna eura, a još toliko moraju izdvojiti poslodavci za istu namjenu.

 Ukupno se na bolovanja potroši oko 18 milijuna dana, što na teret poslodavaca, što na račun HZZO-a. Dnevno na bolovanju bude oko 55.000 radnika, a u pandemijskim godinama i više od 65.000, dok je prosječno trajanje bolovanja oko dva tjedna.

 S obzirom na to da su kontrole pokazale da je trećina bolovanja lažna, to bi značilo da svakog dana više od 15.000 radnika nije na poslu, a da nije bolesno.

 Na godišnjoj razini riječ je o enormnom iznosu isplaćenom za nerad, a to je oko 70 milijuna eura, samo iz blagajne HZZO-a, a još toliko i iz proračuna tvrtki, piše Jutarnji list. 

U prva tri mjeseca ove godine kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje proveli su 2321 kontrolu bolovanja u liječničkim ordinacijama, pregledali su 8459 osiguranika i utvrdili da njih 31 posto nema razloga za bolovanje, piše u petak Jutarnji list, a prenosi Hina.

 Gotovo svaki treći, ili njih 2589, bio je na lažnom bolovanju umjesto na radnom mjestu. Tom broju treba dodati 1073 pregleda osiguranika koje su pregledala posebna povjerenstva te utvrdila da njih 376 nije imalo medicinske razloge za bolovanje, odnosno čak 35 posto. To govori da je ukupno 2965 radnika bilo na bolovanju bez razloga.

 Također, podnesena su 1793 zahtjeva poslodavaca za kontrolu svojih zaposlenika, zavod je proveo 1403 kontrole i pregledao 1066 pacijenata. Utvrđeno je da je njih 260, ili 24 posto, koristilo bolovanja bez medicinskih razloga.

 Kad se ovi podaci o kontrolama bolovanja usporede s pretpandemijskom 2019. onda je ove godine broj kontrola bolovanja povećan za 180 posto, odnosno pregledano je 6129 pacijenta više, a nepostojanje medicinskih razloga za izostanak s posla utvrđeno je kod 1801 osiguranika više, ili za čak 155 posto kontroliranih.

 Prema podacima HZZO-a, u prva tri mjeseca ove godine temeljem kontrole bolovanja na zahtjev poslodavaca te redovitih i izvanrednih kontrola HZZO-a izrečeno je 50 mjera u kontroliranim ordinacijama, od toga 41 opomena, pet opomena s novčanom kaznom, tri uz naplatu štete te jedna uz naplatu štete i novčanu kaznu.

 Zanimljivo je da se povećava i broj poslodavaca koji traže kontrolu bolovanja. U prva tri mjeseca ove godine podnesena su 1793 takva zahtjeva, lani 1047, a u pretpandemijskoj godini (2019.) bilo je 1480 zahtjeva.

 Godišnje se u Hrvatskoj iz zdravstvenog proračuna za naknade tijekom bolovanja izdvoji 220 milijuna eura, a još toliko moraju izdvojiti poslodavci za istu namjenu.

 Ukupno se na bolovanja potroši oko 18 milijuna dana, što na teret poslodavaca, što na račun HZZO-a. Dnevno na bolovanju bude oko 55.000 radnika, a u pandemijskim godinama i više od 65.000, dok je prosječno trajanje bolovanja oko dva tjedna.

 S obzirom na to da su kontrole pokazale da je trećina bolovanja lažna, to bi značilo da svakog dana više od 15.000 radnika nije na poslu, a da nije bolesno.

 Na godišnjoj razini riječ je o enormnom iznosu isplaćenom za nerad, a to je oko 70 milijuna eura, samo iz blagajne HZZO-a, a još toliko i iz proračuna tvrtki, piše Jutarnji list.