Sud Bosne i Hercegovine poslao je dopis Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) u kojem je još jednom pojasnio pravne posljedice presuda protiv Milorada Dodika u predmetu protiv njega zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Sud je naveo da Dodik, prema pravnim posljedicama osude, ne može biti predsjednik SNSD-a, piše Istraga.ba.
Dodik je osuđen na kaznu od jedne godine i, kao sigurnosnu mjeru, zabranu obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravomoćnosti presude. SIP je odbio opozvati mandat predsjedniku stranke Miloradu Dodiku.
Sud je podsjetio SIP da je izrečena sigurnosna mjera, zabrana obavljanja dužnosti predsjednika RS-a, kaznena sankcija, kao što su novčane kazne, uvjetne osude i odgojne mjere. Navode da po zakonu sve kaznene sankcije moraju biti navedene u presudi.
-Pravne posljedice osude propisane člankom 203a stavkom 5. KZBIH a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa; c) zabrana obavljanja službenih dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnoj ili bilo kojoj vlasti koja se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava; i d) zabrana stjecanja službenog položaja u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnoj ili bilo kojoj vlasti koja se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava) djeluje po sili zakona, pravomoćnošću presude, što znači da, s obzirom na to da je predmetna presuda postala pravomoćna 12.6.2025. godine, optuženi Milorad Dodik ne može obavljati nijednu od dužnosti ili poslova navedenih u točkama a), c) i d) članka 203a stavak 5. KZBIH, što ste i sami napomenuli u svojoj odluci od 6. kolovoza 2025. godine – stoji u dopisu.
Sud je podsjetio da je presudu protiv Milorada Dodika dostavio SIP-u radi evidentiranja i provođenja izrečenih sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude.
Sud dodaje da pravne posljedice osude, prema članku 5. Kaznenog zakona BiH, nisu kaznena sankcija, zbog čega se ne utvrđuju, ne izriču niti uključuju u presudu, s obzirom na to da nastupaju automatski, tj. po sili zakona, u slučaju pravomoćnosti osude za kazneno djelo iz članka 203a stavka 1. Kaznenog zakona BiH.
U nastavku se ističe da je Dodiku izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, od dana pravomoćnosti presude, te da pravne posljedice osude ostaju na snazi dok traje ova mjera, a najduže do brisanja presude.
-Kada Sud osudi optuženika za kazneno djelo iz članka 203a stavka 1. Kaznenog zakona BiH i izrekne mu kaznu zatvora, u tom slučaju, s pravomoćnošću presude, pravne posljedice takve osude, propisane u stavku 5. spomenutog članka, nastupaju po sili zakona. Sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti iz članka 203a stavka 4. KZ-a BiH i pravna posljedica osude, prestanka službene dužnosti i prestanka radnog odnosa iz članka 203a stavka 5. u odnosu na članak 114. KZ-a BiH (prestanak određenih poslova ili funkcija u tijelima vlasti, poduzećima ili drugim pravnim osobama), u biti se preklapaju u određenom dijelu, ali se prema zakonu ne isključuju, zbog različite prirode kaznenih sankcija (mjera sigurnosti) i pravnih posljedica osude – navodi se u dopisu.
Sud napominje da se prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa, kao pravna posljedica osude, odnosi na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnoj osobi, bez obzira na način njenog financiranja.
Nadalje, Sud dodaje, prema članku 7. Zakona o političkim organizacijama (Službeni glasnik Republike Srpske br. 15/96, 17/02), političke organizacije imaju status pravne osobe i isti se stječe upisom u registar.
-U članku 15. istog Zakona propisano je da registar političkih organizacija vodi osnovni sud u sjedištu višeg suda prema sjedištu političke organizacije. Registar sadrži, između ostalog, podatke o imenima osoba ovlaštenih za zastupanje, kao i podatke o drugim činjenicama – navodi Sud.
U pismu se dodaje da članak 18. Statuta SNSD-a (od 30. rujna 2023.), donesenog na temelju članka 14. Zakona o političkim organizacijama, propisuje, između ostalog, da je predsjednik SNSD-a političko i izvršno tijelo SNSD-a te da predsjednik SNSD-a predstavlja i zastupa SNSD.
-Prema članku 1. stavku 3. KZBIH, službenom osobom, između ostalog, smatra se osoba “koja, uz naknadu ili bez naknade, obavlja određenu službenu dužnost na temelju ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na temelju zakona”. Članak 34. Zakona o političkim organizacijama RS-a propisuje da nadzor nad zakonitošću rada političkih organizacija provodi upravno tijelo u okviru zakonom utvrđene nadležnosti. Cijeneći navedeno, Sud ponavlja da, u skladu s gore navedenim zakonskim propisima, poduzme sve radnje radi evidentiranja i izvršenja izrečene sigurnosne mjere i pravnih posljedica osude, u odnosu na osuđenog Milorada Dodika – zaključio je Sud Bosne i Hercegovine u svom dopisu SIP-u.
