Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da je poslao dokument s prijedlogom izmjena Izbornog zakona prijedlogom izmjena Izbornog zakona, koji je izrađen sukladno rezultatima dogovora predstavnika vladajućih stranaka na sastanku održanom prije četiri dana u Banjaluci.
Pet stranaka
– To nije prijedlog HDZ-a BiH nego ono o čemu su razgovarali predstavnici pet stranaka. Tu su tri elementa, jedan se element odnosi na izmjene Izbornog zakona koji tiče Središnjeg izbornog povjerenstva, drugi element se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH i treći se odnosi na tehnička pitanja ili transparentnost i integritet izbornog procesa. To smo stavili u jednu cjelinu i to je odraz naših razgovora na zadnjem sastanku petorke – izjavio je Čović u ponedjeljak nakon proširene sjednica Predsjedništva i Glavnog vijeća HNS-a BiH.
Prema tom prijedlogu član Predsjedništva BiH uime hrvatskog naroda trebao bi biti onaj koji dobije najviše glasova među Hrvatima na razini Federacije BiH u tri od pet županija gdje Hrvati čine značajniji postotak stanovništva
– To nije prijedlog HDZ-a BiH nego ono o čemu su razgovarali predstavnici pet stranaka. Tu su tri elementa, jedan se element odnosi na izmjene Izbornog zakona koji tiče Središnjeg izbornog povjerenstva, drugi element se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH i treći se odnosi na tehnička pitanja ili transparentnost integritet izbornog procesa. To smo stavili u jednu cjelinu i to je odraz naših razgovora na zadnjem sastanku petorke – izjavio je Čović nakon proširene sjednica Predsjedništva i Glavnog vijeća HNS-a BiH.
Kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, s obzirom da nije moguće postići dogovor o izmjenama Ustava, ponuđeno je rješenje koje će onemogućiti da jedan narod bira predstavnika drugog naroda u Predsjedništvu, dodao je.
Uvjetna kategorija za hrvatskog člana Predsjedništva
– Prema tom prijedlogu, ništa se ne mijenja kada je u pitanju izbor srpskog i bošnjačkog člana, a dodaje se uvjetna kategorija za hrvatskog člana Predsjedništva. Onaj tko pobjedi na listi Hrvata morat će zadovoljiti uvjet da je pobijedio u barem tri županije koje su tamo definirane, ako nije u tri, onda u dvije, ako nije u dvije onda u jednoj, odnosno ako nije pobijedio ni u jednoj, onda je konačno izabran onaj s najvećim brojem glasova. Taj uvjet onemogućava da se s 99 posto nečijih drugih glasova bira hrvatski član Predsjedništva – pojasnio je Čović.
Čović je pojasnio kako će se glasovi za hrvatskog člana Predsjedništva gledati u pet županija u kojima Hrvati čine značajan postotak stanovništva: Zapadnohercegovačka, Hercegovačko-neretvanska, Srednjobosanska, Hercegbosanska i Posavska županija.
Dodao je kako se nada da će do kraja veljače izmjene Izbornog zakona BiH biti usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao i set europskih zakona kako bi onda Bosna i Hercegovina u ožujku dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Komentiraju negativne reakcije oporbenih stranaka, predsjednik HNS-a BiH naglasio je kako nema govora o „nekakvoj prodaji interesa”.
Nema odugovlačenja
– Nitko ovdje ne izdaje interese, osim onih koji žele pod svaku cijenu žele zaustaviti sve procese u BiH. Što god uradite, oni vas optuže da izdajete interese, a oni sve čine da se baš ništa ne dogodi u BiH. Imamo Ustav, on je okvir za naše ponašanje. Od nas se tražilo da imamo snage do kraja veljače usuglasiti izmjene Izbornog zakona, mi ne želimo ni slučajno poticati bilo koju instituciju međunarodne zajednice da nešto nametne – poručio je.
Čović vjeruje kako predstavnici „Trojke“ neće odugovlačiti s prihvaćanjem ovog prijedloga.
– Kad smo sjedili ovdje, sva trojica kolega su prihvatili naš prijedlog kao razuman. To nije ništa novo, to je jedan od desetak prijedloga koje je HDZ BiH imao u različitim varijacijama. Nema smisla da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva i vjerujem da se oko toga možemo dogovoriti ovim rješenjem. Ne vjerujem da će doći do promjena Ustava, jer bi tim izmjenama morali provesti sve presude Suda u Strasbourgu i našeg ustavnog suda, a to znači velike preinake – ustvrdio je Čović.
Izbor sudaca
U dokumentu koji je uputio čelnicima stranaka spominju se i druge stvari koje još nisu potpuno usuglašene.
– Razgovarali smo i o postotcima izbornog praga. Jedan od prijedloga je bio da bude pet posto, na lokalnim bi trebalo biti četiri posto, a ako to za neke općine bude previše može se spustiti na tri posto. Za opće izbore, koji su 2026. godine, u prijedlogu je to prag od pet posto. Bilo je govora i obaveznom glasanju. Takvih rješenja u svijetu ima popriličan broj. Nama je cilj da motiviramo svakog tko je na biračkom popisu da izađe na izbore. To je jedan prijedlog u razmišljanju, po kojem smo imali različite stavove te jedno od rješenja koje ide na raspravu i koje će se teško dogovoriti. Ima tu dosta još toga o čemu smo razgovarali, o zatvorenim listama, preferencijama, kome pripada mandat, verifikacijama i identifikacijama itd. – kazao je Čović.
Na kraju se dotaknuo i situacije oko izbora sudaca Ustavnog suda BiH.
– To je pokazatelj koliko netko želi BiH, a koliko je netko ruši. Mi ostajemo pri prijedlogu (Marina) Vukoje. Ustavni sudac je dogovoren u prosincu 2022. godine, a sad je siječanj 2024. godine. Nikome ne smeta što danas imamo dva predstavnika u Ustavnom sudu koji su „izašli“ kao dopredsjednici jedne političke stranke, a imamo problem oko jedne osobe koja se prepoznaje kao „nečija osoba“ – zaključio je Čović.
