Treće izdanje Međunarodnog znanstvenog simpozija pod nazivom ”Stećci u 21. stoljeću: nove spoznaje i mogućnosti interpretacije”, koje se održava danas na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, okupilo je 31 uglednog znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH s ciljem istraživanja i prezentacije aktualnih razmišljanja te novih spoznaja o stećcima.
Pročelnik studija povijesti umjetnosti filozofskog fakulteta Damir Zorić kazao je kako na spomenutom simpoziju sudjeluju znanstvenici iz različitih disciplina kojima se bave, iz različitih područja i ustanova te da to pokazuje koliko je zapravo široko ovo područje.
– Mi se ovdje u BiH, prvenstveno u Mostaru i Hercegovini trebamo možda više i zauzetije nego drugi baviti stećcima jer najvećih dio stećaka je u BiH odnosno u Hercegovini. Niti jedna zemlja ili pokrajina nije kao Hercegovina tako gusto naseljena stećcima – istaknuo je Zorić.
Po njegovim riječima, nijedna zemlja nema tako mnogo velikih, lijepo ukrašenih nekropola kao Hercegovina, tu su Bijača, Blidinje, Radimlja, Boljuni itd.
Također, osvrnuo se na stećke u BiH koji imaju natpise na sebi navodeći pri tom kako takvih stećaka nema mnogo, ali više od polovice takvih stećaka je u Hercegovini.
– To jako puno govori o tome da je upravo Hercegovina, ja bih rekao, matica stećaka i zato Mostar, zato ovaj fakultet, visokoškolska učilišta i ustanove (6:22) trebaju više nego drugi posvećivati pozornosti stećcima – poručio je Zorić istaknuvši kako su stećci u Hercegovini dio povijesnog identiteta.
Govorio je i o nomenklaturi i terminologiji koja se koristi kao stećak, a o kojoj se propituje i u Srbiji i u BiH, je li opravdano sve stećke zvati stećak.
– Međutim, on je od konca 19. stoljeća postao tehnički pojam za sve vrste nadgrobnika ovoga tipa. Mislim da će ga biti teško izgurati jer on ima i međunarodnu recepciju. Ali, kažem, u znanosti i u struci postoji rasprava i o tome. Ono što će biti najteže, po mom sudu, razumjeti je simbolički jezik koji se može vidjeti na stećcima iz ornamentike – kazao je, među ostalim, Zorić.
Govoreći o natpisima na stećcima Zorić navodi kako su oni pisani bosanicom, jednim srednjovjekovnim pismom prisutnim u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini.
– Ali ove ornamentalne prikaze, bordure, rozete, prikaze ljudskog lika, to će biti malo teže razumjeti. Iz formalne analize kakvu nudi dosadašnji analitički aparat povijesnih znanosti, teže će biti razumjeti poruke koje dolaze sa stećaka – poručio je Zorić.
Pomoćnik voditelja simpozija Toni Barać kazao je kako simpozij iz godine u godinu raste te da tako na današnjem simpoziju imaju najveći broj sudionika u odnosu na prethodna izdanja.
– Ukupno imamo 24 izlaganja od strane 31 stručnjaka, umjetnika, povjesničara, povjesničara umjetnosti, arheologa, etnologa itd – kazao je Barać.
Pored izlaganja, program simpozija je obogaćen i izložbom fotografija Sanele Budalice Meco i Nedima Mece. Njih dvoje su istraživači stećaka koji su preko stećkopedije opisali na desetine lokaliteta, kazao je Barać.
Inače, organizatori simpozija su Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, studij Povijesti umjetnosti i Hrvatska akademija za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini.
