Ovaj tekst predstavlja osvrt i analizu iznimno toplog ljeta 2026. godine u Bosni i Hercegovini te njegove klimatske i društvene posljedice, a napisao ga je Nedim Sladić, naš poznati i priznati meteorolog.
Godina je 2026. i upravo se spremamo izaći iz jednog od najdugotrajnijih perioda izuzetno visokih temperatura zraka otkako postoje instrumentalna mjerenja u Bosni i Hercegovini, a koje je počelo u našoj zemlji krajem srpnja. Ovako dugačak period iznadprosječno visokih temperatura zraka na području mediteranske regije odgovara srednjem scenariju rasta koncentracija stakleničkih plinova (RCP4.5), odnosno svijetu toplijem za 3 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Kada usporedimo pripadajuće analogije te uprosječeno stanje zračnog pritiska tijekom ljetne sezone, kao i pripadajuće odstupanje temperature zraka na Starom kontinentu u odnosu na referentni niz 1991-2020, ovo ljeto je najviše imalo sličnosti s onim iz 2003. godine, što je do prije samo četvrt vijeka bilo najtoplije europsko ljeto još od 1540. godine.
Osim niza rekorda, posljedice ekstremnog ljeta, pogotovo njegovog drugog dijela, sada maltene osjećamo svi, ne samo zdravstveno, već i u mnogim drugim aspektima (npr. poljoprivreda, šumarstvo, ekonomija).
Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine objavio je odličnu analizu u kojoj Mostar i Bihać su zabilježili najtoplije ljeto otkako postoje mjerenja na navedenim stanicama, a Sarajevo svoje treće najtoplije. I mimo pljuskova, tek polovina prosječne mjesečne količine padavina zabilježena je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, što više odgovara količini koja se u prosjeku za jedno ljeto skupi u južnoj Hercegovini.
Njihovu analizu možete pročitati ovdje: https://www.fhmzbih.gov.ba/podaci/klima/ANALIZA/ljeto.pdf
Ne zaboravimo i podatak da je srednja maksimalna temperatura zraka za Mostar u kolovozu 2026. godine (vrijednost najviše izmjerene temperature zraka uprosječene za sve dane tijekom mjeseca) iznosila nevjerojatnih 39.5 °C, dok je prosječna maksimalna temperatura zraka za kolovoz tek malo ispod 33 °C.
Samo u ovih zadnjih 7 godina, čak 5 ljeta su svrstana među deset najtoplijih u Bosni i Hercegovini otkako postoje mjerenja. Reći će pojedinci da se slično desilo i 1540, 1616, 1727. godine. Jeste, ekstrema je uvijek bilo i to nije osporivo. Ono što je bitnije ovdje jeste sve veća učestalost takvih ljeta, gotovo da više ne čekamo pola ili tri četvrtine vijeka, već ih viđamo gotovo svako drugo ljeto, jer je vjerojatnoća ljeta poput ovog iz 2026. sada veća za 55% u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Prijašnja klima to nije dozvoljavala.
Ovo ljeto, mimo ostalog, pamtit ćemo po nečemu što smo svi smatrali da se nama “ne može desiti”, a to su požari, ali i suša. No, ne samo po Hercegovini, već i širom Bosne, do momenta da su nam pojedini se približavali našim gradovima, ali i kućnim pragovima u mjestima gdje ih najmanje očekujete.
Vrijeme je da se zapitamo što i koliko radimo za otporniju infrastrukturu, zaštitu naših prirodnih resursa, očuvanju višestoljetnih šumskih prostranstava, naše vrijedne poljoprivrednike i vatrogasce, naše rijeke, i svega pratećeg što našu zemlju oblikuje i krasi.
Ne želim da idući tekst budem pisao (namjerno pišem je u futuru II) kada našu zemlju budu pogodile bujične, ili ne daj Bože, poplave širih razmjera, napisao je Nedim Sladić
