Sedam zemalja srednje i istočne Europe, obuhvaćenih analizom Erste Grupe, do 2050. godine suočit će se sa smanjenjem broja radno sposobnog stanovništva za oko 10 milijuna, što će biti značajan izazov za tržište rada i ekonomiju uopće.
Smanjenje radno sposobnog stanovništva u zemljama srednje i istočne Europe čini se neizbježnim. Do 2050. godine, kako se navodi u analizi Erste Grupe, radno sposobna populacija u sedam zemalja srednje i istočne Europe CEE7 (Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) smanjit će se za oko 10 milijuna ljudi, piše Forbes Hrvatska, prenosi Bankar.me.
Imat ćemo 47 milijuna ljudi u radno sposobnoj dobi od 15 do 64 godine u usporedbi sa 57,8 milijuna koliko ih je bilo prošle godine. To je pad od 18 posto u sljedeće dvije i pol desetljeća.
Istovremeno, stanovništvo starije od 65 godina je u porastu te će do 2050. u toj grupi biti 23,3 milijuna ljudi, dok ih je sada oko 17,7 milijuna.
U posljednja dva desetljeća u gotovo svim promatranim zemljama došlo je do snažnog porasta participacije u radnoj snazi kao i porasta zaposlenosti. Pod participacijom se misli na osobe koje su zaposlene ili aktivno traže posao.
U 2003. godini, stopa participacije bila je najviša u Češkoj i Slovačkoj i to 70 posto. Dvadeset godina kasnije, Češka ima stopu participacije blizu 77 posto, jednako kao Slovačka i Mađarska. Odmah iza su Poljska i Slovenija, sa stopama participacije od 75 posto, dok je Hrvatska tek sada na 70 posto. Najveći rast u promatranom razdoblju imala je Mađarska, gdje je stopa participacije porasla za 17 postotnih bodova.
Niska zaposlenost također više nije problem u promatranim zemljama te je sada usporediva s prosjekom Europske unije. No, analitičari Erste Grupe napravili su zanimljiv izračun – koliko bi promatrane zemlje mogle dodatno zaposliti ljudi, kada bi podigle zaposlenost na razinu Nizozemske, koja je s oko 82 posto zaposlenih rekorder u EU.
Ukupno bi promatrane zemlje mogle zaposliti dodatnih sedam milijuna ljudi, pri čemu Hrvatska spada u zemlje koje imaju najveći prostor za povećanje zaposlenih. Kada bi stopu zaposlenih izjednačili s Nizozemskom, to bi značilo zapošljavanje dodatnih oko 450 tisuća ljudi.
Fleksibilniji načini rada jedan su od načina aktivacije radne snage i mogu potaknuti ljude da budu aktivniji na tržištu rada ili da duže ostanu aktivni. Pandemija je donijela velike promjene u načinima rada. Od 2023. godine, otprilike jedna četvrtina zaposlenih imala je hibridni način rada, odnosno kombinirali su rad od kuće i u uredu. Dodatnih oko 8 posto radilo je potpuno od kuće. Iako su ovi rezultati temeljeni na istraživanjima iz SAD-a, analitičari Erstea vjeruju da su se i u Europi dogodile slične promjene.
Migracija djelomično može pomoći ublažiti nedostatak radne snage uzrokovan negativnim demografskim trendovima. Analitičari Erstea, kao primjer ističu priljev izbjeglica iz Ukrajine, za koji kažu da je pokazao kolika je potreba za radnom snagom u promatranim zemljama.
Naime, unatoč velikom priljevu Ukrajinaca koji je dosegao čak 3,2 posto populacije u Češkoj i više od 2 posto u Poljskoj i Slovačkoj, nije došlo do porasta nezaposlenosti. Ubrzalo se popunjavanje slobodnih radnih mjesta, što znači da su Ukrajinci popunili pozicije koje su dugo bile prazne ili su se smatrale nepoželjnima od strane lokalnog stanovništva, prenosi Bankar.me.
