Na međunarodnom financijskom tržištu, Srbija je prikupila oko tri milijarde eura emisijom euroobveznica, u jednoj od najvećih transakcija ove vrste u svojoj povijesti. Emisija je realizirana kroz tri tranše i u dvije valute.
Prva tranša iznosi milijardu eura, s datumom dospijeća 2031. godine i kamatnom stopom od 4,25 posto, a sredstva će se koristiti za prijevremeni otplat ranijih obveza.
Istovremeno su izdane dvije obveznice u eurima – petogodišnja i dvanaestogodišnja, vrijedna milijardu i 900 milijuna eura. Dvanaestogodišnja obveznica nosi kamatnu stopu od 4,875 posto i ima takozvanu “zelenu” oznaku, jer su sredstva namijenjena projektima održivog razvoja, poput željezničke infrastrukture i Beogradskog metroa. Treća tranša odnosi se na dolarske obveznice u iznosu od 1,25 milijardi dolara, s datumom dospijeća 2036. godine, a obveze su naknadno konvertirane u eure kako bi se smanjili troškovi zaduživanja.
Ukupna potražnja investitora premašila je osam milijardi eura, što je znatno više od ponuđenog iznosa, uz smanjenje prinosa tijekom aukcije.
Dužnosnici Narodne banke Srbije i Ministarstva financija ovaj rezultat vide kao dokaz povjerenja investitora. “Najbolji pokazatelj stabilne ekonomske politike”, rekao je ministar financija Siniša Mali govoreći o interesu za obveznice. Guvernerka NBS-a Jorgovanka Tabaković naglasila je da emisija potvrđuje kontinuitet povjerenja unatoč globalnim izazovima, te da će sredstva biti usmjerena i u kapitalne projekte u okviru strategije “Srbija 2030”.
Zanimljivo, isto tu pričale i vlasti u RS-i kada su se zadužile po znatno višoj kamatnoj stopi.
Prema podacima Ministarstva financija, javni dug Srbije trenutno iznosi oko 41,5 posto BDP-a, što je ispod prosjeka eurozone.
