Denga groznica endemična je u više od stotinu zemalja i svake se godine zarazi 100 do 400 milijuna ljudi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). No sada je stigla i u Europu.
Više od tisuću ljudi umrlo je od denga groznice u dosad najgoroj epidemiji u Bangladešu. Pokazali su to službeni podaci, a razlog tomu su rastuće temperature koje su zbog klimatske krize dovele do intenzivnog širenja i prvi put je više slučajeva prijavljeno izvan gusto naseljenih urbanih središta. Od siječnja je 1017 ljudi umrlo od bolesti koju prenose komarci, uključujući više od stotinu djece, a broj zaraženih porastao je na više od 208.000, piše CNN.
No situacija nije zabrinjavajuća samo u Bangladešu, i Europi prijeti ta groznica. Toga su postali svjesni i Parižani. U rano jutro posljednjeg dana kolovoza Parižani su prvi put iskusili praksu koja je inače ograničena na tropske krajeve – vlasti su fumigirale grad protiv tigrastih komaraca. Taj je događaj opipljiva potvrda onoga što su javnozdravstvene statistike već pokazale: denga groznica, smrtonosna bolest koju prenose komarci, stigla je u Europu.
U 2022. u Europi zabilježeno je više slučajeva lokalno zaražene denge nego u cijelom prethodnom desetljeću. Porast označava i prijetnju javnom zdravlju, a ta bi vijest trebala potaknuti farmaceutsku industriju da poveća ulaganja u zanemarenu bolest.
Na prvi pogled čini se da ta promjena koristi ne samo zemljama poput Francuske već i državama poput Bangladeša i Filipina, koje se dugo bore s denga groznicom. Ali ta bi pretpostavka mogla biti pogrešna, rekli su stručnjaci za Politico.
Ljudi koji rade na terenu kažu da bi porast denga groznice na Zapadu zapravo mogao otežati nabavu lijekova koji spašavaju život onima kojima su najpotrebniji jer farmaceutske tvrtke razvijaju alate koji su manje učinkovitije u zemljama gdje je teret denga groznice najveći ili zato što bogate nacije na kraju gomilaju te lijekove i cjepiva.
“Moglo bi izgledati kao dobra stvar – i to je dobra stvar – da razvijamo više proizvoda, ali stvara li to onda dvoslojni sustav gdje stanovništvo s visokim prihodima ima pristup tome, a mi još uvijek imamo jaz u pristupu za zemlje s niskim i srednjim dohotkom?” upitala je Lindsay Keir, direktorica savjetodavnog tima za znanost i politiku pri think tanku Policy Cures Research.
Klimatske promjene i migracija znače da se komarci koji prenose denga groznicu, kao i druge bolesti poput virusa chikungunya i zike, šire u Europi. Najnoviji godišnji podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti pokazuju da je 2022. u Europi zabilježen 71 slučaj lokalno zaražene denge: 65 u Francuskoj i šest u Španjolskoj.
Iako denga obično rezultira blagim simptomima, ima simptome slične gripi, može dovesti do visoke temperature, jake glavobolje i povraćanja, bolova u mišićima i zglobovima. Teška denga groznica može uzrokovati krvarenje iz desni, bolove u trbuhu i, u nekim slučajevima, smrt. Na ljude se prenosi ubodom zaraženog komarca roda Aedes i ne postoji specifičan tretman za tu bolest.
Dosad je komarac većinom bio ograničen na južnu Europu, ali sada je počeo zabrinjavati cijeli kontinent. U Belgiji je nacionalni institut za istraživanje javnog zdravlja Sciensano čak pokrenuo aplikaciju u kojoj građani mogu slati fotografije svih azijskih tigrastih komaraca koje uoče.
Bolesti koje šire ti komarci tradicionalno spadaju pod grupu zanemarenih tropskih bolesti, skupine infekcija koje pogađaju uglavnom zemlje s niskim prihodima i bore se za privlačenje ulaganja u istraživanje i razvoj. Ali ovo sve mijenja.
Industrija će se usmjeriti na prevenciju
Među velikim proizvođačima lijekova, J&J radi na antivirusnom liječenju za denga groznicu, MSD ima cjepivo protiv denga groznice u pripremi, dok Sanofi ima drugi lijek protiv žute groznice u razvoju. Dva cjepiva protiv denga groznice već su odobrena u EU – jedno od Sanofija i drugo od Takede. Moderna je nedavno izjavila za Politico da pomno razmatra kandidata za cjepivo protiv denga groznice i da već ima kandidata za ziku u izradi.
Ali sve to ne znači da će ti proizvodi biti prikladni za stanovništvo koje je godinama čekalo na te alate.
Rachael Crockett, viša menadžerica za zagovaranje politike u neprofitnoj inicijativi za lijekove za zanemarene bolesti (DNDi), rekla je da povećano farmaceutsko ulaganje u određenu bolest neće nužno dovesti do razvoja proizvoda koji su globalno relevantni.
“Industrija će se – a vjerojatnije je da će se i vlade – usredotočiti na prevenciju”, rekla je. To znači da će alati poput cjepiva imati prioritet, ali u zemljama u kojima je denga groznica endemična, problem neće biti riješen i to je velika katastrofa”, kaže Crockett.
