Nedim Sladić, bosanskohercegovački meteorolog na svom Facebook profilu je objavio osvrt o meteorološkim događanjima ovih dana.
Poznati meteorolog se oglasio na Facebook profilu, a objavu prenosimo u cijelosti:
“Prije svega, mojim dragim kolegama meteorolozima izažavam punu podršku za sve što rade, s obzirom na brojne izazove s kojima se suočavaju, a pogotovo kolegama iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske. Osvrnut ću se relativno kratko na sve, jer nemam više od 20 minuta dostupnog za detaljisanje, pošto mislim da sam sada i više nego kompetentan da iznesem svoje mišljenje i sud – a na konto svog znanja, za koju sedmicu i formalnog zvanja.
1. Parametre nestabilnosti možemo vidjeti unaprijed u kratkoročnom vremenskom okviru. Otprilike možemo procijeniti područje gdje je potencijalno najveća vjerovatnoća istog dešavanja. I to su kolege iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske i uradili – napravili i izdali prognozu u skladu sa sinoptičkom situacijom i iskustvom dežurnog operativnog meteorologa.
Međutim, situacija koja se odvijala u ranim satima srijede i nije baš tako česta, te se iznimno rijetko desi da prognoza vremena se dovede pod kategoriju netočna, budući da prvog dana ostvarivost prognoze je veća od 95 posto.
2. Ljudi ne mogu shvatiti, ili neće da shvate, da lokalne pljuskove, odnosno konvektivne razvoje oblačnosti, je jako teško prognozirati. Sami ste svjedoci bili bezbroj puta da može padati na jednoj strani ulice, a da na drugoj samo par metara dalje je suho. To nije nikakav geoinžinjering – toga je uvijek bilo. Ali još ne možemo, i sumnjam da ćemo ikad, precizirati tačno hoće li baš u vašoj ulici ili kvartu se sručiti nepogoda. Jednostavno, ovi procesi su premaleni i vremenski ograničeni trajanjem koju horizontalna rezolucija ne može lagano simulirati. Tada je jedino radar pomoćno sredstvo.
Planetarni granični sloj je kompleksan u kojem se dešava razmjena turbulentne kinetičke energije, te postoji nešto što se zove siva zona parametrizacije u kojoj se trenutno aktivno involviraju brojni svjetski znanstvenici. Ono što je važnije za ovu priču je termodinamička pozadina olujnog sistema koji je putovao od Francuske do Slovenije, a potom dio prešao preko sjeverozapadnih dijelova Hrvatske gdje je na kraju i oslabio u prijepodnevnim satima srijede.
Ovaj sistem se hranio dostupnom poslijepodnevnom toplotnom energijom sa zapada Europe, ali i vlažnim zrakom nailazeći granicu svježije zračne mase sa sjeverozapada i vrelog afričkog zraka s juga, uvjetujući kontinuirani rast parcele zraka uvis, hlađenje, širenje i kondenzovanje koje je rezultiralo snažnim olujama usljed snažnog uzlaznog strujanja.
Jedna takva izrasla je u tzv. superćeliju ili mezoskalarni konvektivni sistem (MCS) u kojoj bitan faktor odigrava vrtložnost. Izražen temperaturni gradijent uvjetuje i kolebanje zračnog pritiska što doprinosi jačanju vjetra duž atmosferskog stuba, nerijetko mijenjajući svoj smjer niz slojeve atmosfere – što zovemo smicaj vjetra. Nama vrlo značajan parametar za smicaj vjetra nalazi se na prva 3, odnosno prvih 6 kilometara atmosfere koju zovemo heličnost/heliktet oluje.
Ona predstavlja umnožak vektora brzine i vrtložnosti. Prema Markowski i Richardson (2010), za održavanje superćelije jedan od faktora je postojana vrtložnost, ali i da smicaj vjetra u prvih 6 kilometara visine prelazi prag od 20 ms^-1, odnosno 72 kmh^-1. Takav kriterij je bio vidljiv na materijalu nad zapadom Europe, pogotovo nad Francuskom. S obzirom na to da je superćelija nastala u kasno poslijepodne, očekivanja su bila da će slabjeti kako toplotna energija slabi. Međutim, pomalo neuobičajeno ova oluja je opstala u životu cijelu noć koja je izgubila svoju snagu premještajući se preko sjevera Hrvatske gdje je nailazila na izražen greben i stabilnu atmosferu.
Dakle, ova situacija se uistinu može tumačiti kao izolirana.
3. Lucifer i Polifemo su imena koja su dodijeljena toplotnim valovima iz 2017. godine kada su prognozirane temperature zraka trebale prelaziti i 45 °C u određenim simulacijama (još se sjećam blesavih simulacija GFS-a koji su išli tih dana kao outlieri (odstupajući podaci) i do 48, 49 °C nad sjeverom Bosne i Slavonijom). Inače, praksa imenovanja toplotnih valova krenula je od Talijana te iste godine, koji su sada novom valu vrućine dali i ime Cerberus, a ponegdje vidimo i tog čuvenog Lucifera. Lično, nisam sklon davanju imena toplotnim valovima.
4. Kolega iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine Bakir Krajinović se jučer na svojoj Facebook stranici lijepo osvrnuo na julske temperaturne rekorde i podsjetio zašto po tom pitanju ovaj val vrućine nije neuobičajen, ali i važnost praćenja smjernica nadležnih službi za vrijeme toplotnog vala kako bi se izbjegle nepotrebne posljedice. Naša zemlja se suočavala i sa mnogo jačim vrućinama – primjera radi, juli 2007. godine kada su se temperature zraka u većini zemlje kretale od 36 do 43 °C.
5. U nedjelju, a naročito na samom početku idućeg tjedna termobarički greben jača nakon blagog i prolaznog pada temperature tokom sutrašnjeg dana – gotovo i neosjetan s obzirom na vrijednosti temperatura koje su i dalje iznad 30 °C, o čemu smo već diskutirali. Dakle, drugog dana vikenda i početkom tjedna (ponedjeljak-utorak) očekujemo i najviše temperature zraka u 2023. godini koje će lokalno prelaziti 40 °C. Da se razumijemo i sad je mnogima prevruće – uostalom ljeto je, ali u nedjelju i ponedjeljak možemo govoriti da će zaista biti vrlo vruće.”
