Na općim izborima u BiH, održanim 2. listopada 2022. godine, ukupan broj nevažećih glasačkih listića bio je 485.369, a više od polovice tih listića bilo je nepopunjeno, odnosno prazno (popularno zvani bijeli listići).
Naime, prema podacima koje je objavilo Središnje izborno povjerenstvo BiH u analizi prethodnog izbornog procesa, čak 264.782 glasačka listića ubačena su prazna (neoznačena) u predviđene glasačke kutije, što je 54,6 posto od ukupnog broja listića koji se po zakonu smatraju nevažećim.
Ovo znači da su “bijeli listići” prešli izborni census, koji je, podsjećanja radi, u BiH tri posto, a to dalje znači i da bi evidentno mogli uticati na izborni rezultat da su bili važeći.
Treba napomenuti i da je broj nevažećih glasačkih listića na izborima 2022. bio dosta manji nego na općim izborima 2018. i 2014. godine, ali je zabrinjavajuće što je broj praznih listića bio mnogo veći nego u prethodna dva izborna procesa.
“Na općim izborima 2018. godine, od ukupno 526.426 nevažećih glasačkih listića, 48,56 posto je bilo neoznačenih (praznih). Na općim izborima 2014. godine od ukupno 545.020 nevažećih glasačkih listića, neoznačenih (praznih) je bilo 51,06 posto”, priopćeno je iz SIP BiH.
Analiza je pokazala i da se postotak nevažećih glasačkih listića razlikuje po razinama vlasti, a daleko najviše praznih pronađeno je u trci za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
“Za razinu parlamenta BiH zabilježen je 145.281 nevažeći listić. Od tog broja, čak 87.956 je bilo praznih listića, što je 60,54 posto”, priopćili su iz SIP-a.
Nakon toga, najviše nevažećih listića bilo je u glasanju za izbor članova Predsjedništva BiH, a i u ovom slučaju, najviše je bilo onih praznih.
“Od ukupno 115.273 nevažeća glasačka listića za ovur, 68.371 bio je prazan, odnosno 59,3 posto”, navodi se u analizi te dodaje da je više od polovice praznih nevažećih listića pronađeno i prilikom prebrojavanja glasova za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.
“Za Parlament FBiH ukupno je bio 80.021 nevažeći glasački listić. Od toga 55,52 odsto je bilo praznih, to jeste 44.428.”
I kada je u pitanju Republika Srpska, slična je situacija. Za razinu predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, SIP BiH utvrdio je 38.939 nevažećih listića.
“Od tog broja, praznih listića bilo je 21.524, što je 55,3 posto”, navode iz Središnjeg izbornog povjerenstva, dodajući da su brojke, kada je u pitanju Narodna skupština RS, gotovo identične.
“Utvrđeno je da je prilikom glasanja za Narodnu skupštinu RS bilo 37.374 nevažećih glasačkih listića. Od toga 15.133 bilo je praznih, a to je 40,5 posto.”
Ogroman broj nevažećih glasova evidentiran je i za popunu skupština županija u Federaciji BiH.
“Od ukupno 68.481 nevažećeg glasačkog listića za ovu razinu, praznih glasačkih listića bilo je 27.370 ili 40 posto”, naglasili su iz SIP-a.
Iz Komisije poručuju da je teško odrediti razlog zbog kojeg je birač odlučio da svoj listić učini nevažećim, odnosno da jednostavno u kutiju ubaci prazan papir.
“Neki od razloga mogu biti iskazivanje nezadovoljstva dostupnim opcijama, neinformiranost, nedovoljna upućenost u način glasanja i pretvaranje važećih u nevažeće glasačke listiće i slično”, kazali su iz SIP BiH.
Oni dodaju da je osnovna karakteristika svih do sada provedenih izbora u BiH taj da je broj nevažećih glasačkih listića veći u odnosu na procijenjeni izborni standard od tri do četiri posto.
Nebojša Tojagić, politički analitičar iz Banja Luke, kaže za “Nezavisne novine” da “bijeli listići” nikako nisu slučajni.
“Oni nisu posljedica greške pri biranju kandidata, već svjesne odluke da se izađe na izbore i da se nijednom od ponuđenih kandidata ne da podrška”, navodi on.
