Infekcija listerijom bila je smrtonosna za petero ljudi u Austriji, a austrijska mljekara “Glognic” morala je prekinuti proizvodnju zbog sumnje da su neki njezini proizvodi bili izvor ove bakterije. Sada je Srbin koji je vodio ozloglašenu mljekaru osuđen na 13 mjeseci zatvora.
Bivši generalni direktor mljekare (39) iz Donje Austrije, podrijetlom Srbin, osuđen je pred sudom u Wiener Neustadtu na 13 mjeseci zatvora zbog ubojstva iz nehaja i nanošenja tjelesnih ozljeda nakon što je u kajmaku koji proizvodi pronađena bakterija “listerija” – čija je konzumacija dovela je do smrti pet osoba.
Bivši generalni direktor mljekare Glognitz suočio se s teškim optužbama na suđenju u Bečkom Novom Mjestu, uključujući i ubojstvo iz nehaja. Između 2020. i 2022. smrtonosna listerija se navodno pojavila u optuženikovoj sirani. Te su klice petero ljudi koštale života, a šest ih je oboljelo. Među oboljelima je i beba koja je bolovala od listerioze kada je rođena 2022. godine, sedam tjedana prerano. Djevojčica je preživjela po život opasnu sepsu.
Što je listerija
Listerija (listerioza) je akutna zarazna bolest uzrokovana infekcijom bakterijom Listeria monocytogenes.
Listerija je rijetka i vrlo opasna bakterija, koja u najtežim slučajevima može biti smrtonosna. U naš organizam najčešće ulazi putem kontaminirane hrane, odnosno zaražene hrane poput mliječnih proizvoda ili sirovog i nedovoljno opranog povrća. Široko je rasprostranjena, od prirode, preko životinja (sisavci, ptice, kukci – pauci), do hrane.
Listerija se može razviti na temperaturama ispod 0 stupnjeva Celzijusa i do 45 stupnjeva. To znači da se može razmnožavati i u hladnjaku, što ga čini posebno opasnim.
“Listerija je vrlo opasna bakterija, najčešće se nalazi u odvodima, u ovom slučaju odvodima u objektima za proizvodnju hrane. Dovoljno je da radnici hodaju preko tih površina i da bakterije ostanu na njihovim čizmama i cipelama i tako dođu do pogona gdje se hrana pakira, sortira ili proizvodi”, kazao je prof. dr Dragojlo Obradović, predsednik Udruženja mikrobiologa Srbije.
Kako dolazi do kontaminacije
Iz Gradskog zavoda za javno zdravstvo Beograda navode da povrće može biti kontaminirano listerijom kroz tlo, a hrana može biti kontaminirana tijekom procesa pripreme. Bakterija se može razmnožiti do te mjere da je moguća bolest u procesu distribucije ili skladištenja hrane.
“Kontaminacija je moguća i prije i nakon termičke obrade, dobijete dobru hranu, ali onda se ona kontaminira u procesu pakiranja ili sortiranja”, objasnio je prof. Obradović.
Listerija je česta bakterija u mlijeku i mliječnim proizvodima, kod trudnica može uzrokovati spontani pobačaj ili prijevremeni porod, a kada zahvati središnji živčani sustav uzrokuje meningitis.
Zaraza i tko je u posebnoj opasnosti
Od trenutka infekcije može proći nekoliko dana do pojave prvih simptoma, ali može proći i duže, čak i nekoliko mjeseci. Inkubacija obično traje od sedam do 30 dana, najčešće 21 dan.
Osobe koje imaju veći rizik od infekcije su starije osobe, trudnice, novorođenčad, bolesnici s malignim hematološkim bolestima i osobe oslabljenog imuniteta. U takvim slučajevima dolazi do pada imuniteta zbog primjene kortikosteroidne ili citostatske terapije, HIV infekcije ili transplantacije.ž
Gdje se sve nalazi listerija
Bakterije Listeria žive u vodi, na zemlji, u izmetu životinja i u hrani kao što su:
– sirovo povrće
– zaraženo životinjsko meso
– mliječni proizvodi i nepasterizirano mlijeko.
Posebno su mu izložene životinje koje žive u skupinama, odnosno krdima.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) je 2021. godine detaljnije istražio nekoliko slučajeva zaraze listerijom i potvrdio da se zaraza širi iz pakiranih miješanih salata različitih proizvođača.
Kako dolazi do infekcije
Do zaraze dolazi i izravnim kontaktom tijekom klanja zaraženih životinja. Ljudi se najčešće zaraze konzumiranjem nedovoljno termički obrađene hrane od bolesnih životinja ili kontaminirane njihovim izmetom (mlijeko, mliječne i mesne delicije, riba, meso peradi i govedine, povrće). Fetus se može zaraziti listeriozom kroz placentu.
Simptomi infekcije listerijom
Razvoj infekcije, njezin tijek i težina ovise o količini bakterija koje netko proguta, stanju imuniteta i patogenim svojstvima bakterije domaćina. Infekcija listerijom u našem tijelu manifestira se kao meningitis ili meningoencefalitis, rombencefalitis ili moždani apsces.
U većini slučajeva simptomi su: mučnina, vrućica, bolovi u mišićima, proljev, ukočeni vrat, glavobolja, zbunjenost, konvulzije, problemi s ravnotežom.
Novorođenče zaraženo listerijom može imati sljedeće simptome: vrućica, povraćanje, nedostatak apetita, razdražljivost.
Moguće komplikacije
Komplikacije, odnosno posljedice ozbiljnijih oblika infekcije uzrokovane ovom bakterijom mogu biti spontani pobačaj ili prijevremeni porod.
Bolest može zahvatiti bilo koji organ u tijelu, čak i središnji živčani sustav, kada uzrokuje meningitis. Posebno predisponirane skupine za infekciju su novorođenčad, osobe starije od 70 godina i osobe oslabljenog imuniteta (imunokompromitirane osobe).
Prema statistici, najveći broj zaraza događa se u razdoblju od svibnja do kolovoza, vjerojatno zbog prelaska na prehranu raži s više mladog, svježeg povrća i visokim temperaturama. Stopa smrtnosti je između 20 i 30 posto, a 22 posto infekcija listerijom tijekom trudnoće završi pobačajem.
Kako se dijagnosticira i liječi
Dijagnoza listerioze postavlja se na temelju izoliranih bacila iz krvi, cerebrospinalne tekućine, amnionske tekućine i drugih sterilnih uzoraka. Zbog učestalosti širenja po cijelom organizmu nije dovoljno bakteriju izolirati samo iz stolice ili vaginalne flore.
Kao najučinkovitije liječenje pokazali su se antibiotici koje određuje isključivo liječnik na temelju kliničke slike i općeg stanja bolesnika.
Prevencija je ključna
Najvažnije pravilo prevencije je poštivanje pravila u procesu proizvodnje hrane, od pranja do temeljite toplinske obrade. Također je važno educirati rizične skupine o izbjegavanju uporabe nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda (trudnice, osobe oslabljenog imuniteta).
Osobe slabijeg imuniteta i trudnice trebale bi izbjegavati konzumaciju nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i sve vrste gotove hrane koja se prije upotrebe ne zagrijava.
