Ako je suditi po izvještaju Središnjeg izbornog povjerenstva, političke stranke prošle godine na opće izbore, od dozvoljenih 68,3 milijuna KM, potrošile su 11,4 milijuna KM, što je, prema mišljenju stručnjaka, veoma malo i gotovo je sigurno da je taj broj daleko veći.
“Vrlo rijetko će politički subjekti prikazati stvarno stanje. Sigurno postoje crni fondovi iz kojih se financiraju mnoge aktivnosti, između ostalog, i ona zabranjena aktivnost koja se tiče kupovine glasova”, rekao je Vehid Šehić, bivši član SIP-a BiH.
Prema podacima o troškovima izborne kampanje, samo jedna politička stranka i to Bosanskohercegovački demokrati – Džebrail Bajramović, prekoračila je limit propisan Izbornim zakonom i to za 10.141 KM. Iz samih izvještaja može se zaključiti da informacije koje su stranke dostavljale ne odražavaju ono što se događalo na terenu.
Iz izvještaja je vidljivo i da neke stranke nisu potrošile ni marku na tiskanje plakata ili internet kampanju, što ne odgovara stanju na terenu. Također, neke stranke su minimalno prikazale troškove organiziranja skupova iako im je to bio dominantan oblik kampanje.
“Komisija za reviziju SIP-a BiH analizirat će sve financijske izvještaje i provjeravati točnost i vjerodostojnost tih izvještaja. Mnogo toga treba promijeniti kod načina financiranja političkih subjekata, načina prikupljanja sredstava za vođenje kampanje i sa sigurnošću mogu reći da mnoge stranke zloupotrebljavaju sredstva”, rekao je Šehić dodajući da je kampanja prošle godine koštala sigurno više od 11,4 milijuna KM.
Inače, izbori prošle godine najskuplji su u povijesti Bosne i Hercegovine i čak su duplo skuplji nego lokalni izbori održani 2020. godine, što je djelimično posljedica i korone, kada su stranke manje bile aktivne na terenu. Recimo, opći izbori 2006. godine koštali su 8,2 milijuna KM, 2010. godine 10,4 milijuna KM, 2014. godine 8,6 milijuna KM, 2018. godine 9,5 milijuna KM.
Od 2006. do 2022. godine održano je osam općih i lokalnih izbora i kampanje su stranke koštale 75,8 milijuna KM.
Kada je riječ o posljednjim izborima održanim 2022. godine, stranke i neovisni kandidati najviše novca potrošili su na oglašavanje u tiskanim i elektronskim medijima i to 3,9 milijuna KM, zatim na tiskanje plakata i plakatiranje 2,8 milijuna KM te troškove organizacije održavanja predizbornih skupova, na što je potrošen 1,1 milijun KM. Ostali dio novca potrošen je na internet oglašavanje, troškove tiskanja, umnožavanja i slanja predizbornih materijala biračima i na ostalu propagandu.
Iz Izvještaja o provođenju općih izbora 2022. godine, o kojem će na sljedećoj sjednici raspravljati i Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, vidljivo je da su stranke u vremenu od dana podnošenja prijave za izbore do dana ovjere rezultata općih izbora 2022. godine u financijskim izvještajima iskazale prihode od 17,6 milijuna KM. Najveći dio prihoda, i to 10 milijuna, došao je iz proračuna, ostalo je prihod od fizičkih lica 4,8 milijuna KM, a ostalo odlazi na prihode od članarina, pravnih lica, poklone itd.
Najviše novca na kampanju potrošio je SNSD, i to 1.544.851 KM, zatim SDA 1.17.734 KM, a iza njih su SDP, koji je potrošio 885.000 KM, zatim Narod i pravda, koja je potrošila 825.000 KM, PDP koji je kampanja koštala 726.000 KM te SBBiH, koji je potrošio 550.000 KM.
O financiranju kampanje bilo je riječi na posljednjoj sjednici SIP-a BiH, gdje je zaključeno da će Služba za reviziju financiranja političkih stranaka izvršiti reviziju poslovanja najvećih stranaka. Prema zaključku, između ostalih, revizori će kontrolirati poslovanje SDA, SNSD-a, SDP-a, HDZ-a, SDS-a, NiP-a, PDP-a itd.
