Vlasti u BiH morale bi do ožujka 2024. godine osigurati usvajanje najmanje četiri zakona ukoliko žele da ta zemlja tada dobije suglasnost za otvaranje pregovora o članstvu u Europskoj uniji, kazao je u četvrtak šef Delegacije EU u Sarajevu Johann Sattler.

Europska komisija ranije ovog mjeseca dala je, u izvještaju o napretku BiH, uvjetnu preporuku za početak pristupnih pregovora s tom zemljom, koja od prosinca 2022. ima status kandidata za članstvo. Vlastima u BiH ostavili su rok do ožujka naredne godine da do tada pokažu “nužni stupanj usklađenosti” sa standardima EU.

Ta je formulacija izazvala dvojbe i potaknula različite interpretacije što se točno od BiH očekuje, a Sattler je sada u izjavi za sarajevski “Dnevni avaz” pojasnio kako se to odnosi na usvajanje u parlamentu zakona o kojima se naveliko razgovara.

Finaliziranje odnosno usvajanje tih zakona poslalo bi jasnu poruku spremnosti za daljnji napredak na putu europskih integracija, istaknuo je Sattler. 

“Usvajanje zakona o sudovima, zakona o sprečavanju sukoba interesa, izmjene i dopune Izbornog zakona u dijelu koji se tiče integriteta (izbornog procesa), te zakona o sprječavanju pranja novca su nadohvat ruke”, kazao je Sattler dodajući kako je uvjeren da BiH do ožujka naredne godine može ispuniti postavljene uvjete.

Podsjetio je kako je Europska komisija još 2019. definirala 14 reformskih prioriteta na kojima BiH mora raditi kako bi ostvarila napredak na europskom putu, a zakoni na čije se usvajanje sada čeka dio su tog paketa.

Nakon što je parlament BiH ranije ove godine usvojio pet reformskih zakona, u listopadu je došlo do novog zastoja zbog sukoba oko zakona o sudovima BiH. Lider bosanskih Srba Milorad Dodik postavio je ultimativni zahtjev da sjedište novog prizivnog odjela pri Sudu BiH bude u Banjoj Luci, dok bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji traži da sjedište bude u Istočnom Sarajevu. To stajalište poduprla je i Delegacija EU u BiH jer smatra kako je logično da prizivni odjel bude blizu sjedišta državnog suda u Sarajevu, kao i zatvora u kojemu borave osobe kojima se na tom sudu i sudi

No u pozadini tog spora zapravo je borba za politički utjecaj nad pravosuđem. Dodikova bliska suradnica Sanja Vulić, koja je ujedno i šef kluba zastupnika Dodikove stranke u Parlamentu BiH, otvoreno je kazala kako oni žele da suci iz reda Srba koji će raditi u tom prizivnom odjelu budu isključivo iz RS-a, odnosno da ne žele dopustiti da na tim pozicijama budu “salonski Srbi”, kako je nazvala Srbe koji žive u Federaciji BiH.

Dodik je izjavio kako neće dopustiti usvajanje bilo kojeg drugog reformskog zakona dok se taj spor ne riješi, a u međuvremenu je zaoštrio svoja stajališta. Nakon što je Europska komisija objavila svoj izvještaj o BiH on ponovo inzistira da se odmah donese novi zakon o Ustavnom sudu BiH i iz njega isključe strani suci, kao i da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR).

Vlasti u BiH morale bi do ožujka 2024. godine osigurati usvajanje najmanje četiri zakona ukoliko žele da ta zemlja tada dobije suglasnost za otvaranje pregovora o članstvu u Europskoj uniji, kazao je u četvrtak šef Delegacije EU u Sarajevu Johann Sattler.

Europska komisija ranije ovog mjeseca dala je, u izvještaju o napretku BiH, uvjetnu preporuku za početak pristupnih pregovora s tom zemljom, koja od prosinca 2022. ima status kandidata za članstvo. Vlastima u BiH ostavili su rok do ožujka naredne godine da do tada pokažu “nužni stupanj usklađenosti” sa standardima EU.

Ta je formulacija izazvala dvojbe i potaknula različite interpretacije što se točno od BiH očekuje, a Sattler je sada u izjavi za sarajevski “Dnevni avaz” pojasnio kako se to odnosi na usvajanje u parlamentu zakona o kojima se naveliko razgovara.

Finaliziranje odnosno usvajanje tih zakona poslalo bi jasnu poruku spremnosti za daljnji napredak na putu europskih integracija, istaknuo je Sattler. 

“Usvajanje zakona o sudovima, zakona o sprečavanju sukoba interesa, izmjene i dopune Izbornog zakona u dijelu koji se tiče integriteta (izbornog procesa), te zakona o sprječavanju pranja novca su nadohvat ruke”, kazao je Sattler dodajući kako je uvjeren da BiH do ožujka naredne godine može ispuniti postavljene uvjete.

Podsjetio je kako je Europska komisija još 2019. definirala 14 reformskih prioriteta na kojima BiH mora raditi kako bi ostvarila napredak na europskom putu, a zakoni na čije se usvajanje sada čeka dio su tog paketa.

Nakon što je parlament BiH ranije ove godine usvojio pet reformskih zakona, u listopadu je došlo do novog zastoja zbog sukoba oko zakona o sudovima BiH. Lider bosanskih Srba Milorad Dodik postavio je ultimativni zahtjev da sjedište novog prizivnog odjela pri Sudu BiH bude u Banjoj Luci, dok bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji traži da sjedište bude u Istočnom Sarajevu. To stajalište poduprla je i Delegacija EU u BiH jer smatra kako je logično da prizivni odjel bude blizu sjedišta državnog suda u Sarajevu, kao i zatvora u kojemu borave osobe kojima se na tom sudu i sudi

No u pozadini tog spora zapravo je borba za politički utjecaj nad pravosuđem. Dodikova bliska suradnica Sanja Vulić, koja je ujedno i šef kluba zastupnika Dodikove stranke u Parlamentu BiH, otvoreno je kazala kako oni žele da suci iz reda Srba koji će raditi u tom prizivnom odjelu budu isključivo iz RS-a, odnosno da ne žele dopustiti da na tim pozicijama budu “salonski Srbi”, kako je nazvala Srbe koji žive u Federaciji BiH.

Dodik je izjavio kako neće dopustiti usvajanje bilo kojeg drugog reformskog zakona dok se taj spor ne riješi, a u međuvremenu je zaoštrio svoja stajališta. Nakon što je Europska komisija objavila svoj izvještaj o BiH on ponovo inzistira da se odmah donese novi zakon o Ustavnom sudu BiH i iz njega isključe strani suci, kao i da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR).