Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas u Skoplju sudjeluje na samitu procesa Brdo-Brijuni i nada se da skopski skup neće završiti kao prethodna dva „svađom raštimanih instrumenata” i lomljenjem kopalja u usvajanju završne deklaracije.
Zoran Milanović i slovenska šefica države Nataša Pirc Musar supredsjedatelji su inicijative Brdo-Brijuni, pokrenute 2013., kojemu je ove godine domaćin sjevernomakedonski predsjednik Stevo Pendarovski.
I na ovom skupu zajednička nit inicijative ostaje približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, što je bio i njezin inicijalni cilj, a čelnici će se osvrnuti i na suzbijanje posljedica klimatskih promjena i na zadržavanje mladih na prostoru zapadnog Balkana, najavljeno je s Pantovčaka.
Na skupu uz predsjednike Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije sudjeluju predsjednici Srbije, Albanije i Crne Gore, predsjednica Kosova i svoje troje članova Predsjedništva BiH. .
Nedugo nakon što je izabrana na dužnost, Pirc Musar potvrdila je na svom prvom sastanku s predsjednikom Milanovićem u Zagrebu u veljači da Slovenija želi zajedno s Hrvatskom nastaviti projekt Brdo-Brijuni.
Milanović je tom prigodom izrazio nadu da skup u Skoplju neće ponovno završiti „svađom raštimanih instrumenata kao zadnja dva puta”, a o tom je formatu rekao da se „neke stvari moraju kalibrirati i dovesti u malo mirnije vode”.
Na prošlogodišnjem samitu nije usvojena završna deklaracija jer je hrvatski predsjednik tražio da se u dokumentu spomene konstitutivnost triju naroda u Bosni i Hercegovini s čime se nisu složila dva člana njezina Predsjedništva, bošnjački Šefik Džaferović i nominalno hrvatski, ali bošnjačkim glasovima izabrani Željko Komšić.
Godinu prije toga sudionici su prihvatili tek kompromisni tekst završne izjave zbog prepirki između kosovske predsjednice Vjose Osmani i srbijanskog čelnika Aleksandra Vučića.
Nitko ni blizu Unije
Godine 2013. kad je proces Brdo-Brijuni pokrenut, možda se nije činilo da će Hrvatska zadugo biti jedina zemlja koja će biti primljena u EU. Desetljeće kasnije nijedna od šest zemalja zapadnog Balkana nije blizu ulasku u Uniju, što zbog slabog napretka u tim zemljama, što zbog zasićenja u EU.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nedavno je na Bledskom strateškom forumu izjavio da EU mora biti spremna za proširenje do 2030. godine, ali za to mora biti spremno i tih šest zemalja jugoistoka Europe.
Srbija i Crna Gora vode pregovore ali prilično sporo, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih službeno otvorile 2022., BiH je prošle godine dobila status kandidata, a Kosovo potencijalnog kandidata.
Europski put Srbije je s jedne strane otežan njezinim vezama s Rusijom, uključujući nepridruživanje sankcijama protiv Moskve zbog rata u Ukrajini, a s druge rastućim euroskepticizmom među stanovništvom.
Bosni i Hercegovini je dobivanje statusa kandidata znatno ubrzao rat u Ukrajini, a u Sarajevu se nadaju otvaranju pregovora do kraja godine.
Sjevernoj Makedoniji barijere su prvo postavljali Grci sve do promjene naziva države, a sada je blokiraju Bugari koji spore identitet makedonskog jezika i makedonske manjine u Bugarskoj.
Kosovo još jedino nema status kandidata za članstvo u EU među zemljama zapadnog Balkana, a osim što Srbija ne priznaje njegovu neovisnost, ne priznaje ju ni još pet zemalja EU-a.
Egzodus mladih
No Pirc Musar želi otvoriti i druge teme mimo proširenja. Na sastanku s Milanovićem rekla je kako bi u Sjevernoj Makedoniji „željela otvoriti teme koje nisu toliko političke i ideološke…više naglaska staviti na mlade jer oni odlaze iz ove regije u ogromnim brojevima”, rekla je.
Od 2013. do 2019. na skupovima Brdo-Brijuni sudjelovali su kao gosti i državnici poput bivšeg francuskog predsjednika Francois Hollandea, bivše njemačke kancelarke Angele Merkel ili tadašnjeg potpredsjednika SAD-a Joea Bidena.
Godine 2021. bio je najavljen Emmanuel Macron, ali je taj posjet bio otkazan zbog njegovih drugih obveza pa se najavljivao za neki od budućih samita. Međutim ni lani ni ove godine počasnih gostiju na skupu nema.
