Osim dječjih zaraznih bolesti, koje uslijed smanjene procijepljenosti pogađaju sve veći broj djece, u regiji se javljaju i druge bolesti za koje se vjerovalo da su potpuno iskorijenjene. Stanovništvo u Srbiji i Hrvatskoj tijekom prošle godine suočilo se s pojavom scabiesa ili svraba, u narodu poznatijeg pod nazivom šuga. Riječ je o zaraznoj parazitnoj kožnoj bolesti koju uzrokuje parazit Sarcoptes scabiei var. hominis. Jedini rezervoar je čovjek, piše Večernji list BiH.
Od početka prošle godine npr. u Beogradu registrirana su 322 oboljela od ove bolesti. S tim da se vjeruje kako je ovaj broj značajno veći jer ne postoji obveza prijavljivanja. Prema podacima nacionalnog registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, tijekom prošle godine zaprimili su 2641 individualnu prijavu oboljelih od svraba u Hrvatskoj.
Kako dolazi do zaraze?!
Osim individualnih prijava, zabilježeno je i 48 epidemija ove bolesti, i to uglavnom u kolektivima. Od ove bolesti nisu zaštićeni ni stanovnici BiH, gdje je ona, sudeći prema podacima epidemioloških biltena, kontinuirano prisutna, a tijekom prošle godine broj oboljelih je povećan. Naime, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, od početka prošle godine do kraja studenoga 2024. zabilježeno je 447 prijavljenih slučajeva, od čega samo u promatranom jednom mjesecu – studenome 51.
Usporedbe radi, tijekom cijele 2023. godine od šuge su oboljele 383 osobe s područja ovog bh. entiteta. Tijekom jednog mjeseca – studenoga 2024. oboljeli su registrirani na području Unsko-sanske županije, Tuzlanske županije, Zeničko-dobojske županije, Srednjobosanske županije, Hercegovačko-neretvanske županije i Sarajevske županije.
Inače, riječ je o bolesti koja se prenosi pri dugotrajnom bliskom kontaktu kože na kožu, spolnim odnosom i spavanjem u istom krevetu, a rijetko preko rublja, odjeće i posteljine. Bliski kontakt kože na kožu s oboljelim od klasičnog svraba smatra se rizičnim za prijenos bolesti ako je trajao od pet do deset minuta. Razvojni ciklus od polaganja jajašca do odraslog parazita traje od 10 do 14 dana. Svrab se klinički manifestira tipičnim intenzivnim svrbežom i promjenama na koži koje su lokalizirane simetrično na tipičnim mjestima.
Kožne promjene najčešće se nalaze između prstiju šake, na ručnom zglobu, podlakticama, laktovima, pazušnim jamama, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, oko bradavica dojki, spolovilu i donjoj strani stražnjice. Kod djece mogu biti zahvaćeni glava, lice, vrat, dlanovi i tabani, dok kod odraslih to nije karakteristično. Svrab je najintenzivniji noću i na toplom, a danju se intenzitet smanjuje. Na koži se pojavljuju sitni kanalići, sivkasto-crvene linije, na čijem se kraju nalazi sitna kvržica ili mjehurić. U kasnijem tijeku bolesti formiraju se gnojne kvržice i kraste, a grebanjem kože može nastati sekundarna bakterijska infekcija. U liječenju svraba primjenjuju se različita antiskabicidna sredstva. Za uspješno liječenje nužno je istodobno (unutar 24 sata) liječenje oboljelih, kao i svih njihovih bliskih kontakata, bez obzira na to imaju li ili nemaju simptome bolesti.
Mjere prevencije
Kod osoba s klasičnom kliničkom slikom antiskabicidno sredstvo primjenjuje se dva puta u razmaku od sedam dana. Kod asimptomatskih kontakata preporučuje se jednokratna primjena. Svrbež može potrajati i do dva tjedna nakon uspješno provedenog tretmana. Ako svrbež potraje dulje od dva do četiri tjedna od završenog liječenja ili se pojave nove kožne promjene, treba se javiti liječniku, a osoba se smatra zaraznom do potpunog završetka liječenja.
Kako bi se spriječilo širenje bolesti, prema preporukama stručnjaka, posteljinu, donje rublje i ručnike koje je zaražena osoba koristila treba oprati na temperaturi višoj od 60° C ili kemijski očistiti. Parazit ne može preživjeti izvan čovjekova tijela dulje od 48 do 72 sata, kao ni izlaganje temperaturi višoj od 50 °C dulje od 10 minuta. Madrace, prekrivače i slično, koji se ne mogu prati ni kemijski čistiti, treba sedam dana držati u zatvorenim plastičnim vrećama. Namještaj i tepihe treba usisati, a ostalo pokućstvo rutinski očistiti.
