Od domaćih vlasti često čujemo kako su svi za europski put. Taj put traje već dvadeset godina, a prošli smo vrlo malo. Europska unija progledala nam je kroz prste kada su nam dodijelili status kandidata i uvjetno otvorili pregovore. Umjesto primjene pravila i standarda EU, život prosječnog građanina naše zemlje daleko je ispod europskih standarda.
Europski put… fraza političara koja služi kao izgovor za gotovo sve, pa i za posvećenost boljitku građana Bosne i Hercegovine. Na putu naše zemlje prema članstvu u Europskoj uniji tapkamo na mjestu, uz male pomake, ali u suštini i dalje smo kilometrima daleko. Dakle, dok čekamo da postanemo dio europske obitelji, pogledajmo kakvo je stanje na bh. putu.
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za studeni ove godine iznosi 3.107 KM. Uspoređujući taj iznos s prosječnom plaćom u posljednjim mjesecima, vidljivo je da prosječna plaća ne pokriva ni polovicu potrošačke košarice.
Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za rujan 2024. iznosila je 1.369 KM.
Prosječna mjesečna neto plaća u Republici Srpskoj isplaćena u listopadu 2024. iznosila je 1.420 KM.
Dok jedni na bh. putu svakodnevno igraju životnu igru preživljavanja prilagođavajući se cijenama, drugi pokušavaju ostvariti bolju sadašnjost i budućnost u inozemstvu. Ipak, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ni tamo situacija više nije idealna. Konkretno, donosimo podatke za Sloveniju i Njemačku.
“Koji je razlog za Sloveniju? Razlog je što je ekonomska situacija takva da industrijski rad više nije na razini kao što je bio prethodnih godina. Samim time, treba im manje radne snage. Što se tiče Njemačke, tu su brojke još više. Taj trend pada broja posredovanja u Njemačkoj traje već dvije godine, a ovo je već četvrta godina nastavka tog trenda”, kaže glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.
Novinari BHRT-a potražili su odgovore na pitanje postoji li ekonomska injekcija koja će zaustaviti i ograničiti rast cijena, kako to utječe na društvo te dopiru li ti problemi do donositelja odluka koji trebaju djelovati u korist svih.
“Radimo ad hoc neke mjere i čekamo kakav će rezultat te mjere dati, kako bismo sve te aktivnosti sveli na ono najbenignije, poput pitanja hoćemo li imati prostor za pušenje u objektima ili hoćemo li raditi nedjeljom. Nama nedostaje dobro razrađen sustav rezervi svih ključnih proizvoda”, navodi ekonomist prof. dr. Željko Rička.
“Vidimo koliko je dogovor daleko od političkih elita. Može postojati rivalstvo između pojedinih političara i određena netrpeljivost, ali strateški opći interes Bosne i Hercegovine mora imati vrijednosnu notu koja uključuje sve ono što Europa predstavlja”, smatra sociolog prof. dr. Srđan Vukadinović.
Sugovornici podsjećaju kako Europa nije samo EU ni briselska administracija, već civilizacijski tok. Da bi se bh. put spojio s europskim putem, potrebno je političke monologe zamijeniti iskrenim dijalogom.
