U okviru projekta EU4CAET u Mostaru je danas održana radionica o obnovljivim izvorima energije i energetskoj tranziciji, koju su sufinancirali Europska unija i Savezna Republika Njemačka, a implementira GIZ GmbH u suradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
Radionica, održana u prostorijama Gospodarske komore FBiH, bila je posvećena predstavljanju najboljih praksi Europske unije u implementaciji državnih projekata te mogućnostima lokalne energetske tranzicije. Sudionici su razmatrali primjenu fotonaponskih elektrana, sustava grijanja na biomasu, javne rasvjete, punjača za električna vozila i toplotnih pumpi.
Odmah u početku istaknute su startne prednosti BiH po pitanju raspoloživih prirodnih resursa.
BiH za razliku od drugih zemalja regije ima jako dobre početne predispozicije ka energetskoj tranziciji, naročito kada je riječ o energetskim zajednicama – izjavila je Nejra Spahić, savjetnica u Njemačkom društvu za međunarodnu suradnju (GIZ GmbH).
Istaknula je da je cilj projekta podrška energetske tranziciju i primjena obnovljivih izvora energije u jedinicama lokalne samouprave te da je Grad Mostar dobar primjer po pitanju spremnosti na realizaciju ovog projekta.
Posebno je naglasila važnost medija u ovom projektu, s obzirom na to da građani nisu dovoljno svjesni važnosti obnovljivih izbora energije i energetske tranzicije, a većinu informacija saznaju upravo iz medija.
Istaknula je problem nedostatka financiranja od strane državnih institucija, zbog čega projekt nudi tehničku potporu i sufinanciranje od 50 do 80 posto.
Roland Matous, međunarodni stručnjak za energetsku tranziciju pri projektu EU4CAET za lokalnu energetsku tranziciju, smatra da je Austrija dobar primjer implementacije ideja koje zastupa ovaj projekt.
BiH je u boljoj poziciji nego je Austrija bila prije pet godina. Jer kada smo mi počeli, nismo imali zakone, a danas imamo već 1500 energetskih zajednica. U pet godina puno se toga može razviti. U BiH imate jako puno sunca i vjetra i lidere lokalnih zajednica koji su spremni na implentaciju ovog projekta. Primjećujem malo skepse i baš je to naš zadatak – uvjeriti vas i pokazati vam način kako ući u energetsku tranziciju – izjavio je.
A da je skepsa pristupna, naglasio je i Darko Knezović, stručni savjesnik za energetsku efikanost i korištenje obnovljivih izvora za Grad Mostar.
Borimo se provesti demokratizaciju našeg energetskog sustava koji je krut pa tako preko Grada Mostara želimo dati priliku građanima da se aktivno uključe i postanu ne samo konzumeri nego i proizvođači, dakle prosumeri – rekao je.
Istaknuo je da se dosad po tom pitanju moglo bolje raditi.
Prvo smo trebali dati priliku građanima da se uključe u energetsku tranziciju, jer imamo toliko krovova u gradu Mostaru. Krupni biznis donosi radna mjesta, smanjenje emisija CO2, ali gradovi trebaju biti nositelji u ovoj priči. Želimo uključiti građane, da to bude građanska energija.
Jedan je problem posebno istaknuo – prespore i previše komplicirane procedure.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji i Županiji Zapadnohercegovačkoj situacija je takva da kada na krovu kuće želite napravili malo postrojenje, snage 4 kw, morate izvaditi urbanističku, urbanističko-građevinsku i na kraju uporabnu dozvolu da bi onda mogli ostvariti ugovor s Elektroprivredom. To je vremenski i financijski neprihvatljivo – zaključio je Knezović.
