Bosna i Hercegovina nema jasan plan kako se boriti s problemom odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine. Ključni strategijski dokumenti na nivou države, koji bi pomogli da se situacija popravi u našoj zemlji, još nisu napravljeni. Jedino je u Zapadnohercegovačkoj županiji zabilježen pozitivan prirodni priraštaj.
Zapadnohercegovačka županija izdvaja se od ostalih županija po tome što konstantno bilježi pozitivan prirodni priraštaj zahvaljujući novčanim poticajima za mlade obitelji. Tako je u 2024. godini rođeno 1008 djece što je u odnosu na 2022. godinu porast oko 40 posto. Otac šestero djece, Grgo Čolak iz Širokog Brijega poručuje, uz ove poticaje sve više obitelji se odlučuje na više djece, piše BHRT.
GRGO ČOLAK, Široki Brijeg
“Mi smo imali troje djece kad uopće u našoj županiji nije ni bilo tih financijskih poticaja i ništa, kasnije već kad je četvrto bilo tada je se već to počelo. Tko je god to smislio stvarno mu svaka čast. Vidim iz drugih ljudi i drugih iskustava da je stvarno ljudima puno lakše.”
Poticanje nataliteta i zaštita obitelji s djecom trebao bi biti jedan od prioriteta naše zemlje kako bi se zaustavio egzodus mladih u razvijenije zemlje. To je moguće postići sustavnim i financijskim mjerama županijskih vlada. Primjer Zapadnohercegovačke županije može poslužiti kao dobar model za druge županije.
PREDRAG ČOVIĆ, premijer ŽZH
“Dajemo za svako treće i svako sljedeće dijete 500 KM za sedam godina, znači od rođenja djeteta do 7. godine života po 500KM mjesečno,”
GRGO ČOLAK, Široki Brijeg
“Trenutno mi primamo 1500KM, znači mi imamo troje djece mlađe od sedam godina, to je ono neka pristojna plaća.”
Mjere koje dodatno potiču natalitet uključuju jednokratnu naknadu za majke koje nisu zaposlene, kao i naknadu od 500 KM za opremanje djeteta. Poticanje nataliteta i zaštita obitelji s djecom važan je aspekt u ovoj županiji, poručuje premijer Zapadnohercegovačke županije.
PREDRAG ČOVIĆ, premijer ŽZH
“Ono što je bitno isto naglasiti, a to je da se nama prošle godine u odnosu u ovoj školskoj godini vratilo 67 djece u osnovne škole povratnika, ljudi koji su živjeli vani koji su otišli iz naše županije. Imamo 4 djece, znači ljudi koji su se doselili na područje ove županije, a koji nisu živjeli ovdje.”
No, kada gledamo demografsku sliku Bosne i Hercegovine, ona nije zadovoljavajuća. Prema projekciji Ujedinjenih naroda, ukoliko se ne naprave strategije, u Bosni i Hercegovini će za jednu ili dvije generacije živjeti samo milijun i po stanovnika.
Dr AMER OSMIĆ, sociolog i demograf
“Bosanskohercegovačko društvo je u jednoj situaciji u kojoj nema jasan plan kako i na koji način se boriti sa ovim problemom, zapravo nama nedostaju ključni strategijski dokumenti koji će nam pomoći da pokrenemo, odnosno kao društvo uradimo jedan screening stanja što nam je potrebno, kako nam je potrebno kroz kratkoročne dugoročne i srednjoročne strategije.”
Donositelji odluka moraju prestati samo deklarativno ukazivati na problem i početi poduzimati konkretne akcije. Od lokalnih zajednica do državne razine, nužno je značajno povećati ulaganja u poboljšanje uvjeta za obitelji, što će motivirati ljude da ostanu na rodnoj grudi.
