Europski sud za ljudska prava donio je odluke po četiri žalbe u kojima je po dvije odbio zahtjev zastupnika Zlatana Begića i stranke Demokratske fronte Željka Komšića za izmjenom političkog sustava u BiH, te je u druge dvije zaključio da je Begić bio žrtva diskriminacije zbog uskraćivanja pasivnog biračkog prava.
Kako je objavljeno na web stranici ESLJP-a, sud je odbacio dvije žalbe u kojima su Zlatan Begić i njegova stranka nastojali osporiti ulogu gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda BiH koji je iznimno važan za mogućnost sudjelovanja u podjeli vlasti za najmanje brojne Hrvate.
Dom naroda Parlamenta BiH čine po pet predstavnika triju konstitutivna naroda i oni mogu uložiti veto na odluke Zastupničkog doma ukoliko su protivne interesima nekoga od naroda. Begić je pred Europskim sudom za ljudska prava tražio da Dom naroda ne može ravnopravno odlučivati o svim zakonima i odlukama zajedno sa Zastupničkim domom. Smatrao je da takvi aranžmani diskriminiraju i ometaju učinkovitu političku demokraciju. No, sud je odbacio takav zahtjev.
U drugoj odluci ovaj sud je ocijenio neprijepornim način uspostave vlasti 2022. godine nakon intervencije visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon tijekom izborne noći kada je smanjio mogućnost da Hrvatima tri i pol puta brojniji Bošnjaci biraju izaslanike u Dom naroda Federacije BiH. Europski sud za ljudska prava je za žalbu o potrebi redefiniranja uloge gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda ocijenio da predstavlja actio popularis, odnosno politički motiviranu želju Begića za promjenom ustavnih i izbornih struktura BiH, a ne na zaštitu njegovih osobnih prava.
ESLJP je također naveo kako između dva doma, donjeg Zastupničkog i gornjeg Doma Naroda državnog Parlamenta ne mora postojati jednaka potpora birača na izborima budući se jedan bira posredno.
U drugoj odluci po žalbi na Schmidtove intervencije sud je ocijenio kako te odluke ni kakav način nisu diskriminirale stranku Demokratsku frontu.
Schmidtova intervencija u izbornoj noći 2022. godine kada je povećao broj izaslanika te promijenio način njihova izbora u federalni Dom naroda, izazvala je snažne osude bošnjačkih stranaka.
Europski sud za ljudska prava prihvatio je dvije žalbe Zlatana Begića te je ocijenio kako je on diskriminiran jer se izjašnjava kao predstavnik “ostalih” zbog čega ne može sudjelovati pri izboru vodstva Federacije BiH ili pak vodstva Zastupničkog doma državnog parlamenta.
ESLJP je tim odlukama nastavio praksu poziva vlastima BiH da se ukloni diskriminacija prema građanima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici triju konstitutivnih naroda u slučajevima Sejdić-Finci i drugi.
Također je oko ocjene uloge Doma naroda i Schmidtovih intervencija nastavio praksu po presudi po žalbi drugog DF-ova političara Slavena Kovačevića čija je žalba prošle godine odbijena jer je ocijenjeno da nastupa kao politički aktivist, a ne građanin koji je diskriminiran.
U odlučivanju u ova četiri predmeta nije sudjelovao sudac iz BiH Faris Vehabović. Sukladno odredbama Statuta ESLJP-a ta se pravila primijenjuju kako bi se osigurala nepristranost te spriječio sukob interesa.
