Privremena predsjednica Venezuele iznijela je u petak prijedlog o masovnoj amnestiji u zemlji, u svojoj najnovijoj velikoj reformi nakon što su Sjedinjene Države svrgnule Nicolasa Madura prije samo nekoliko tjedana.
Delcy Rodriguez, u govoru na Vrhovnom sudu Venezuele kojem su prisustvovali visoki vladini dužnosnici, rekla je da će predložiti “opći zakon o amnestiji koji će pokriti cijelo razdoblje političkog nasilja od 1999. do danas”.
Ljevičarski revolucionar Hugo Chavez preuzeo je predsjedništvo 1999. godine, a nakon njegove smrti 2013. godine naslijedio ga je Maduro, koji je vodio sve autoritarniju vladu i čija su dva reizbora uglavnom odbačena kao prijevara.
“Ovaj zakon će poslužiti za zacjeljivanje rana koje su ostavile političke konfrontacije, potaknute nasiljem i ekstremizmom. Omogućit će nam da vratimo pravdu na pravi put u našoj zemlji”, rekla je Rodriguez te najavila “velike nacionalne konzultacije za novi pravosudni sustav”.
Privremena predsjednica također je najavila planove za zatvaranje zloglasnog zatvora El Helicoide u Caracasu. Skupine za ljudska prava tvrde da su Madurove obavještajne službe mučile političke zatvorenike tog zatvora.
Ogroman objekt, izvorno trgovački centar, bit će pretvoren u “sportski, kulturni i komercijalni centar za obitelji policajaca i susjedne zajednice”, rekla je Rodriguez.
Majka koja je dala izjavu AFP-u u blizini zatvora El Helicoide bila je presretna što bi njezin sin uskoro mogao biti pušten na slobodu prema novom zakonu.
“To je divno! Nisam čula ništa od sina šest mjeseci, tako da je ovo ogromna radost, to je amnestija, Bože moj, to je potpuno oslobođenje”, rekla je 63-godišnja Betsy Orellana.
Bivša Madurova potpredsjednica, 56-godišnja Rodriguez preuredila je društvo Venezuele po volji Sjedinjenih Država u manje od četiri tjedna na vlasti, zaradivši velike pohvale američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Zajedno sa svojim bratom, predsjednikom parlamenta Jorgeom Rodriguezom, donijela je novi zakon kojim se venezuelski naftni sektor otvara privatnim ulaganjima, što je bio ključni Trumpov zahtjev.
Nakon tog poteza u četvrtak gotovo je odmah uslijedilo ukidanje američkih sankcija protiv naftne industrije te zemlje.
Pet dana nakon što je Maduro uhićen u smrtonosnoj američkoj vojnoj operaciji, vlada je pristala osloboditi političke zatvorenike.
Obitelji, a mnoge su počele kampirati ispred zatvora, kao i skupine za ljudska prava kritizirale su spor tempo puštanja zatvorenika, a nevladina organizacija Foro Penal tvrdi da je oslobođeno manje od 300 od 8. siječnja.
Oporbene ličnosti u Venezueli izrazile su suzdržani optimizam zbog promjena koje se događaju, zabrinute što su Madurovi najbliži saveznici još uvijek na vlasti.
Američke vlasti objavile su u petak da su pušteni na slobodu svi Amerikanci za koje se zna da su bili zatočeni u Venezueli.
Venezuela godinama rutinski uhićuje strance i domaće oporbene aktere pod nizom optužbi, od špijunaže do planiranja napada koje kritičari odbacuju kao izmišljene.
U znaku Trumpovog zadovoljstva novim venezuelskim vodstvom, njegova administracija ukinula je zabranu američkih letova u tu južnoameričku zemlju.
Nakon što je američko veleposlanstvo godinama bilo zatvoreno, Washington se također priprema ponovno uspostaviti svoju diplomatsku prisutnost u Caracasu.
Iskusna diplomatkinja Laura Dogu nedavno je imenovana američkom otpravnicom poslova za Venezuelu, odnosno najvišom predstavnicom nakon veleposlanika.
