Prevenciji ranih i prisilnih brakova odnosno maloljetničkih brakova posvećen je treći okrugli sto u Projektu ‘Pravo na budućnost’, koji je financirala Europska unija, a realizira CARE International s Udruženjem žena Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle i Fondacijom “Krila nade” iz Sarajeva, uz podršku Action Deutschaland Hilfta.
Direktorica CARE International Balkans Sumka Bučan kaže da je odustajanje od obrazovanja identificirano kao jedan od osnovnih razloga pojave ranih brakova. Zbog toga su radili sa mladima, u Programu E koji se bavi zdravim životnim stilovima, borbom protiv nasilja, ali i stvaranjem okruženja u kojem mladi razvijaju samopouzdanje da se bore sa izazovima koji se nalaze pred njima.
Osnovno je da obratimo pažnju na dječake i djevojčice iz marginaliziranih grupa, da njima ponudimo određene alate, ali i podršku da spriječimo pojavu ranih i prisilnih odnosno ugovorenih brakova – kazala je u izjavi medijima prije skupa.
Prema njenim riječima, kroz taj projekt uočeno je i to da je u BiH potrebna specijalizirana institucija koja zbrinjava osobe žrtve trgovine ljudima, te kadar koji se može baviti isključivo traumom proizašlom iz toga.
Ombudsmenka za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur smatra da nema dovoljno svijesti u ovdašnjem društvu koliko je ta tema značajna te da se čitava zajednica treba time baviti.
Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava BiH podsjeća da je u nadležnosti te agencije praćenje stanja u oblasti ravnopravnosti spolova što uključuje suzbijanje i sprječavanje nasilja nad ženama, nasilja u obitelji, kao i praćenje provedbe Istanbulske konvencije VE koju je BiH ratificirala.
U nasilje nad ženama i nasilje u obitelji spadaju i prisilnih brakovi, što je tema i današnjeg skupa. To je propisano kao krivično djelo, po Istanbulskoj konvenciji. Naše krivično zakonodavstvo je usklađeno, s tog aspekta, sa Istanbulskom konvencijom. Ostaje institucionalni odgovor odnosno da se ta krivična djela procesuiraju na najefikasniji mogući način kroz prvenstveno edukaciju i jačanje kapaciteta pravosudnih organa i organa za provedbu zakona – kazao je.
Bitan segment odgovora države na te probleme vidi u prevenciji te pomoći i podršci žrtvama.
Indira Bajramović iz Udruženja ‘Bolja budućnost’ Tuzla ističe da je važno raditi na suzbijanju maloljetničkih ugovorenih brakova, uz napomenu da se to ne dešava samo u romskoj zajednici. Zbog toga su, kaže, kroz taj projekt radili i sa ostalom omladinom jer i oni trpe rodno zasnovano i vršnjačko nasilje, a ugovoreni brakovi dešavaju se i u neromskim zajednicama. To, kako je naglasila, nije romska kultura, tradicija niti običajno pravo nego klasična trgovina ljudima.
Ovo je problem svih nas, moramo se svi uključiti da rješavamo te probleme. Nažalost, ima takvih slučajeva, nema točnih podataka o tome. Pred nama je dosta posla, a treba raditi na objedinjavanju podataka o tome – kazala je.
Zalaže se za rigorozne kazne za počinioce tog kaznenog djela, ‘ma o kome da se radi’.
Fondacija ‘Krila nade’ iz Sarajeva zadužena je za segment mentalne podrške, u okviru Projekta ‘Pravo na budućnost’, ne samo žrtvama i njihovim porodicama već i ljudima koji im pomažu. Izvršni direktor Siniša Sajević kaže da su u pet bh. gradova realizirali radionice i psihoterapiju koja, kao dio mentalnog zdravlja, korisnicima omogućava da mogu govoriti o svojim izazovima, prevladati probleme s kojima se suočavaju te biti korisni za sebe i zajednicu.
Današnji događaj održan u Europe House, službenoje nazvan ‘Nema izuzetaka u prevenciji ranih prisilnih brakova i zaštiti djece!’, a treći je nacionalni okrugli sto posvećen promociji rodne ravnopravnosti i osnaživanju Roma_kinja i marginaliziranih žena i djevojaka.
Kako je istaknuto u najavi tog događaja, Europska unija ostaje posvećena jačanju glasova romskih žena u političkim i procesima odlučivanja, borbi protiv nejednakosti i opremanju romskih zajednica, posebno mladih žena i djevojaka, alatima i vještinama potrebnim za održivi razvoj.
