Skupština Hercegbosanske županije (HBŽ) usvojila je na redovitoj sjednici u srijedu u Tomislavgradu izmjene i dopune Proračuna za 2023. godinu u iznosu od 117.545,512 maraka.
Zbog odsutnosti ministra financija, proračun je ispred Ministarstva obrazložila Marija Perić, pomoćnica ministra za Proračun, koja je kazala kako je svrha izmjena i dopuna uravnoteženje prihoda i primitaka, tj. rashoda i izdataka.
“Analiza izvršenja rashoda i izdataka Proračuna HBŽ-a za razdoblje od 1. lipnja do 30. lipnja 2023. godine, pokazala je da je opće povećanje cijena dobara i usluga dovelo do rasta pojedinih skupina rashoda, posebice materijalnih troškova. Osim toga, rastom troškova povećane su i plaće što je rezultiralo rastom prosječne neto plaće u Federaciji BiH koja je prema zadnjem objavljenom podatku nadležne federalne institucije iznosila 1.257,00 KM”, ustvrdila je Perić.
Dalje je navela da je porastom prosječne neto plaće u FBiH, u izmjenama i dopunama proračuna HBŽ-a za 2023.godinu, potrebno planirati novu visinu toploga obroka.
“Sukladno navedenome, svim proračunskim korisnicima je upućen naputak i Instrukcija broj 2 za izradu zahtjeva za izmjenama i dopunama Proračuna HBŽ-a za 2023. godine te je njihovom dostavom utvrđeno da ukupni planirani prihodi, primici i financiranje iznose 117.545.512 maraka te su veći u odnosu na plan proračuna za 2023.godinu za 3,740.461 maraka”, rekla je Perić.
U strukturi ukupnih rashoda i izdataka proračuna, udio tekuće pričuve je 0,77 posto, bruto plaće i naknade uposlenih 56,76 posto, doprinosi poslodavca 6,72 posto, a ostali doprinosi 0,12 posto. Izdaci za materijal i usluge iznose 7,86 posto, tekuće potpore 17,90 posto, kapitalne potpore 3,96 posto, kamate i naknade 0,04 posto, te kapitalni izdatci 5,87 posto.
Zastupnici su također usvojili i Zakon o izmjenama Zakona o izvršenju proračuna HBŽ-a za 2023. godinu te Zakon o unutarnjim poslovima.
Resorni ministar Mario Lovrić istaknuo je kako važećim zakonom nisu bile u potpunosti regulirane neke oblasti nužne za funkcioniranje i rad MUP-a.
Također, usvojen je i Prijedlog zakona o uvjetima i postupku legaliziranja bespravno izgrađenih građevina i građevina privremenog karaktera, a u obrazloženju ovog zakona, ministar graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša HBŽ-a Hikmet Hodzić naveo je kako će Skupština odrediti postupak i uvjete pod kojim se može legalizirati dosadašnja bespravna gradnja, ako ne ugrožava opći javni interes, ako se uklapa u prostorno plansku dokumentaciju i ako ne utječe negativno na uvjete zaštite okoliša , stanovništva i materijalnih dobara.
