Baš poput svog prethodnika Boruta Pahora, koji se prije desetak godina žalio kako teško može preživjeti s 3000 eura mjesečno, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar obznanila je javnosti kako nije zadovoljna svojom plaćom, koja iznosi 6.224 eura bruto
U njezinu uredu smatraju da bi trebala imati pravo na određene dodatke, koje kao dužnosnica nema. Naglašavaju i da predsjednica i službenici u njezinom uredu svoj posao obavljaju kroz sve zakonske rokove propisane Zakonom o radnim odnosima za zaštitu radnika, za što ne dobivaju dodatnu plaću niti naknadu.
Stoji to u pismu u čiji sadržaj je imala uvid POP televizija, a koje je predstojnik Ureda predsjednice Republike Uroš Krek krajem studenoga uputio ministru financija Klemenu Boštjančiču, koji je tada bio ministar uprave. Krek u pismu traži mišljenje o stvarnoj ustavnoj suglasnosti drugog stavka članka 23. Zakona o sustavu plaća u javnom sektoru, koji nalaže da dužnosnici – pa tako i Nataša Pirc Musar – nemaju pravo na dodatke, osim na dodatak za radni staž.
Navedeni članak čini iznimku za suce i državne odvjetnike, jer im se priznaje pravo na dodatak za dvojezičnost, položajni dodatak, dodatak za rad u nepovoljnijem radnom vremenu i za pripravnost. Iako je Ustavni sud o tome već odlučivao i zaključio da nesuglasnosti s Ustavom nema, u Uredu predsjednice smatraju da rješenje nije odgovarajuće. ‘Ostali dužnosnici dovedeni su u neravnopravan ili nepovoljniji položaj u odnosu na suce i državne odvjetnike’, napisao je Krek.
Stoji to u pismu u čiji sadržaj je imala uvid POP televizija, a koje je predstojnik Ureda predsjednice Republike Uroš Krek krajem studenoga uputio ministru financija Klemenu Boštjančiču, koji je tada bio ministar uprave. Krek u pismu traži mišljenje o stvarnoj ustavnoj suglasnosti drugog stavka članka 23. Zakona o sustavu plaća u javnom sektoru, koji nalaže da dužnosnici – pa tako i Nataša Pirc Musar – nemaju pravo na dodatke, osim na dodatak za radni staž.
Navedeni članak čini iznimku za suce i državne odvjetnike, jer im se priznaje pravo na dodatak za dvojezičnost, položajni dodatak, dodatak za rad u nepovoljnijem radnom vremenu i za pripravnost. Iako je Ustavni sud o tome već odlučivao i zaključio da nesuglasnosti s Ustavom nema, u Uredu predsjednice smatraju da rješenje nije odgovarajuće. ‘Ostali dužnosnici dovedeni su u neravnopravan ili nepovoljniji položaj u odnosu na suce i državne odvjetnike’, napisao je Krek.
