Da uvoz voća i povrća ide utabanim stazama i raste iz godine u godinu, pokazuju podaci dobiveni od Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.
Tako je u BiH za prvih osam mjeseci ove godine uvezeno 207.773.846,44 kilograma voća i povrća u vrijednosti od gotovo 280 milijuna maraka.
Ima banana
U usporedbi s prvim osam mjeseci prošle godine, uvoz je porastao za 8.631.662,98 kilograma, a novčano je voće i povrće koje je iz drugih zemalja stiglo u BiH prošle godine u tom razdoblju plaćeno 262.239.089,22 KM.
I dok je logično da su u BiH uvezene banane u količini od 35.034.913,42 kilograma, čija je vrijednost 53.974.722,96 KM, najviše iz Ekvadora, iznenađuje podatak da je u našu zemlju stiglo 23.854.123 kilograma krumpira u vrijednosti od 22.400.120,63 KM. Krumpir je uvezen najviše iz Nizozemske, zatim iz Egipta, ali i iz Njemačke te Albanije.
Osim krumpira, najviše je uvezeno rajčica, i to 16.390.819 kilograma, u vrijednosti od 19.187.914,34 KM. Značajne su i količine crvenog i bijelog luka, kao i poriluka, kojih je uvezeno 8.690.365,23 kilograma u vrijednosti od 9,7 milijuna KM, a najviše je stiglo iz Nizozemske i Austrije. Ne zanemarive su i količine kupusa, kelja, cvjetače, ali i mrkve. Kupus je uglavnom stizao iz Albanije, dok je mrkva dominantno dolazila iz susjedne Srbije.
Što se tiče voća, nakon banana, najviše je uvezeno agruma. Značajne su i količine jabuka, krušaka i dunja, kojih je uvezeno 21.577.423,47 kilograma, a vrijednost tog voća, koje je najviše stiglo iz Poljske i Srbije, iznosi 16,3 milijuna KM.
Predsjednik Udruge poljoprivrednika BiH Nedžad Bićo nije iznenađen ovim podacima, jer, kako kaže, već smo dugo ovisni o uvozu, dok, s druge strane, izostaje zaštita domaće proizvodnje.
Slaba konkurentnost
Osim toga, potrebno je ulagati što više sredstava u poljoprivredu kako bi ona bila konkurentna. Primjerice, u susjednoj Hrvatskoj iz proračuna se godišnje izdvaja gotovo milijarda maraka za poljoprivredu, a jednako toliko povlače iz europskih fondova. Kod nas, evo, u Federaciji BiH to je manje od 200 milijuna KM. Ako uzmemo i RS i Brčko distrikt, ukupno ne prelazimo 300 milijuna KM. To znači da nismo konkurentni, nemamo subvencionirano gorivo, što imaju svi poljoprivrednici u svijetu, i logično je da se ovo događa. Potrebne su, dakle, zaštitne i adekvatne mjere – kaže Bićo.
Najviše izvezeno krumpira, marelica…
Što se tiče izvoza voća i povrća, BiH je najviše izvezla krumpira, i to 3.384.803 kilograma u vrijednosti od 3,3 milijuna KM. Pozitivno je da se u odnosu na prošlu godinu izvoz krumpira udvostručio, a najviše ga je izvezeno u Hrvatsku. Među voćem koje je izvezeno iz BiH prednjače marelice, trešnje, višnje, breskve i šljive. Tog voća izvezeno je 5.959.592 kilograma u vrijednosti od 10,5 milijuna KM, a gotovo polovica otišla je u Njemačku.
U ovih osam mjeseci iz naše zemlje izvezeno je 28.923.240,81 kilograma voća i povrća, ukupne vrijednosti od 81,2 milijuna KM.
