Na području Federacije BiH znatno je povećan broj prijava obiteljskoga nasilja, a nevladine organizacije i državne institucije koje se bave tim problemima zabrinute su negativnom statistikom.
Rečeno je to u utorak u Mostaru na okruglome stolu održanom u okviru kampanje “16 dana aktivizma”, koji su organizirali Koordinacijski tim za prevenciju i zaštitu od nasilja u obitelji na području Hercegovačko-neretvanske županije, nevladine organizacije “Novi Put” i “Žene BiH”, uz potporu Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini.
Predsjednica Udruženja “Novi put” Abida Pehlić ističe da je to udruženje ove godine zabilježilo 70 posto više prijava nasilja u odnosu na prethodnu.
– Naša besplatna linija za pomoć primila je mnogo više prijava nasilja ove godine te se svi zahtjevi za upute i savjete prosljeđuju na naše savjetovalište koje istodobno pruža i psihosocijalnu potporu ne samo za žene i djevojke, žrtve rodno zasnovanog nasilja, nego i za njihovu djecu – istaknula je Pehlić.
Kaže kako su, s jedne strane, zadovoljni što sve više žene odlučuje prijaviti obiteljsko nasilja, a s druge strane zabrinuti razmjerima koji taj problem poprima u društvu.
– Naše klijentice su prijavljivale i višestruko nasilje koje su trpjele godina, uključujući psihičko, fizičko i ekonomsko, ali ima dosta slučajeva verbalnog nasilja u partnerskim vezama – napominje Pehlić.
Međutim, i dalje smatra da se ne prijavljuju svi slučajevi nasilja, zbog, kako tvrdi, društva koje krivce traže u žrtvama ili pak zbog patrijarhalnoga odgoja.
Po njezinim riječima, posebno žalosti činjenica da više od 90 posto žrtava nema potporu svoje obitelji.
– Osim društva ovim temama pokušavamo senzibilizirati i muškarce kao potencijalne, odnosno stvarne počinitelje svih oblika rodno zasnovanog nasilja, ali i potencijalne ili stvarne svjedoke nasilja da prepoznaju problem, odnosno da shvate kako su dužni prijaviti nasilje u obitelji – dodaje Pehlić.
Izvršna direktorica Udruženja Žena BiH koja vodi Sigurnu kuću na području Hercegovine Dijana Tadić ističe kako je ove godine došlo do udvostručenja broja zahtjeva za smještaj u tu kuću. Prošle godine imali su 15 zahtjeva, a u 2023. godini 27.
– Veliki broj prijava nasilja nad ženama zabilježen je u policijskim stanicama Mostar, Čapljina te Konjic, a ono što je u svemu pozitivno je i to, da je bilo više izricanja zaštitnih mjera pa imamo zabrane približavanja žrtvi nasilja, zabrana uznemiravanja, obvezno psihijatrijsko liječenje te trenutno zadržavanje itd. – kazala je Tadić.
Ona podsjeća da Siguran kuća nema financijsku stabilnost i da se financira putem javnih poziva.
Ipak, pozitivno je što je ove godine Federalno ministarstva rada i socijalne politike financijski podržalo njezin rad, a iz tog ministarstva poručili su kako je intencija da sigurne kuće uđu u federalni proračun.
Današnji okrugli stol održan je u okviru kampanje “16 dana aktivizma” tijekom koje su u Mostaru, Čapljini i Konjicu realizirane različite aktivnosti poput tribina, okruglih stolova, gostovanja na TV i radio emisijama, predavanja, a sve s ciljem skretanja pozornosti javnosti na problem obiteljskog nasilja.
