Obnova željezničkog prometa kroz Federaciju BiH apsolutni je prioritet kada govorimo o gospodarstvu, tim više što se značajan broj poslovnih subjekata iz BiH oslanja upravo na ovakav oblik prijevoza, no svakako treba naglasiti kako je prekidom ove veze oštećeno i hrvatsko gospodarstvo. Sve navedeno jasno govori o potrebi međunarodne pomoći kako bi se promet osposobio što prije, a u tom kontekstu treba uputiti na nekoliko zaključaka koji su doneseni proteklih dana.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković nedavno je o toj temi imao sastanak s predstavnicima Veleposlanstva Republike Hrvatske, kao i Hrvatske gospodarske komore, a tom se prilikom govorilo upravo o značaju željezničkog prometa za ekonomije obiju zemalja te su u tom kontekstu razmatrani načini eventualne podrške obnovi. S druge strane, Vlada Federacije BiH zadužila je Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH da u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama u okviru već odobrenih kreditnih aranžmana provjere raspoloživost sredstava za namjene koje nisu predviđene postojećim kreditnim ugovorom kako bi se u što kraćem vremenskom roku izvršila sanacija željezničke i cestovne infrastrukture na dionici magistralne ceste M-17 Jablanica – Mostar i željezničke pruge na dionici Ostrožac – Jablanica – Grabovica, a imajući u vidu gubitke koje trpi ekonomija u Federaciji BiH radi prekida željezničke i cestovne infrastrukture. Podsjećamo, iz Javnog poduzeća Željeznice Federacije BiH ranije je potvrđeno kako je zbog elementarne vremenske nepogode početkom listopada došlo do ozbiljnog oštećenja pruge i pružnih postrojenja na dionici Ostrožac – Grabovica u dužini od 17 kilometara, uslijed čega je obustavljen kompletan putnički i teretni promet na pruzi Sarajevo – Čapljina – Sarajevo.
O tomu što prekid znači za ekonomiju, dovoljno govore i pokazatelji na koje je nedavno za Večernji list uputio Vuković kazavši kako Luka Ploče u svojem prometu koristi 5 posto roba iz Bosne i Hercegovine, odnosno onih koje idu izravno, a to je, prevedeno u brojke, od 2 do 3 milijuna tona rasutih tereta poput šećera, ugljena, kvarca… Na mjesečnoj razini to je oko 3 tisuće vagona rasutih tereta, a o kakvom je značaju za domaće gospodarstvo riječ, dovoljno govori i podatak, dodaje Vuković, kako je samo šećerana u Brčkom radila 600 tona dnevno.

Međunarodna pomoć, bilo kroz moguća raspoloživa sredstva u okviru postojećih kreditnih aranžmana ili pak kroz lobiranje kod europskih financijskih institucija, stoga se nameće kao jedino logično rješenje kojim bi se u obnovu željezničkog prometa moglo krenuti što je brže moguće. Financije su ipak tek jedan dio priče koja je mnogo složenija, a koja će morati uključivati pomno planiranje i realizaciju koraka u obnovi, imajući pritom na umu iznimno zahtjevnu geografsku poziciju rute kojom željeznička pruga ide. No, zbog svojega utjecaja za gospodarstvom, ali i svakodnevni život stanovnika Federacije, tematika obnove pruge svakako je jedna od prioritetnih aktivnosti koje zahtijevaju uključivanje što većeg broja aktera, kako u struci tako i kada govorimo o donositeljima odluka i međunarodnim financijskim partnerima.

Obnova željezničkog prometa kroz Federaciju BiH apsolutni je prioritet kada govorimo o gospodarstvu, tim više što se značajan broj poslovnih subjekata iz BiH oslanja upravo na ovakav oblik prijevoza, no svakako treba naglasiti kako je prekidom ove veze oštećeno i hrvatsko gospodarstvo. Sve navedeno jasno govori o potrebi međunarodne pomoći kako bi se promet osposobio što prije, a u tom kontekstu treba uputiti na nekoliko zaključaka koji su doneseni proteklih dana.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković nedavno je o toj temi imao sastanak s predstavnicima Veleposlanstva Republike Hrvatske, kao i Hrvatske gospodarske komore, a tom se prilikom govorilo upravo o značaju željezničkog prometa za ekonomije obiju zemalja te su u tom kontekstu razmatrani načini eventualne podrške obnovi. S druge strane, Vlada Federacije BiH zadužila je Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH da u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama u okviru već odobrenih kreditnih aranžmana provjere raspoloživost sredstava za namjene koje nisu predviđene postojećim kreditnim ugovorom kako bi se u što kraćem vremenskom roku izvršila sanacija željezničke i cestovne infrastrukture na dionici magistralne ceste M-17 Jablanica – Mostar i željezničke pruge na dionici Ostrožac – Jablanica – Grabovica, a imajući u vidu gubitke koje trpi ekonomija u Federaciji BiH radi prekida željezničke i cestovne infrastrukture. Podsjećamo, iz Javnog poduzeća Željeznice Federacije BiH ranije je potvrđeno kako je zbog elementarne vremenske nepogode početkom listopada došlo do ozbiljnog oštećenja pruge i pružnih postrojenja na dionici Ostrožac – Grabovica u dužini od 17 kilometara, uslijed čega je obustavljen kompletan putnički i teretni promet na pruzi Sarajevo – Čapljina – Sarajevo.
O tomu što prekid znači za ekonomiju, dovoljno govore i pokazatelji na koje je nedavno za Večernji list uputio Vuković kazavši kako Luka Ploče u svojem prometu koristi 5 posto roba iz Bosne i Hercegovine, odnosno onih koje idu izravno, a to je, prevedeno u brojke, od 2 do 3 milijuna tona rasutih tereta poput šećera, ugljena, kvarca… Na mjesečnoj razini to je oko 3 tisuće vagona rasutih tereta, a o kakvom je značaju za domaće gospodarstvo riječ, dovoljno govori i podatak, dodaje Vuković, kako je samo šećerana u Brčkom radila 600 tona dnevno.

Međunarodna pomoć, bilo kroz moguća raspoloživa sredstva u okviru postojećih kreditnih aranžmana ili pak kroz lobiranje kod europskih financijskih institucija, stoga se nameće kao jedino logično rješenje kojim bi se u obnovu željezničkog prometa moglo krenuti što je brže moguće. Financije su ipak tek jedan dio priče koja je mnogo složenija, a koja će morati uključivati pomno planiranje i realizaciju koraka u obnovi, imajući pritom na umu iznimno zahtjevnu geografsku poziciju rute kojom željeznička pruga ide. No, zbog svojega utjecaja za gospodarstvom, ali i svakodnevni život stanovnika Federacije, tematika obnove pruge svakako je jedna od prioritetnih aktivnosti koje zahtijevaju uključivanje što većeg broja aktera, kako u struci tako i kada govorimo o donositeljima odluka i međunarodnim financijskim partnerima.