Zagrebački Županijski sud u ponedjeljak je proglasio krivima troje bivših policajaca, Selmu Abadžić, Marka Svalinu i Tomislava Jarkića, zbog trgovanja informacijama iz tajnih uskočkih istraga te im izrekao zatvorske kazne.
Prema nepravomoćnoj presudi, Marko Svalina osuđen je na tri i pol godine, Tomislav Jerkić na tri, a Selma Abadžić na dvije godine zatvora. Svo troje optuženika, od kojih nitko nije bio na izricanju presude, mora platiti po 3000 eura naknade sudskih troškova.
Sutkinja Irena Kvaternik istaknula je u obrazloženju presude da je tijekom sudskog postupka ”izvan svake sumnje” dokazano da su optuženici počinili što im se optužnicom stavlja na teret. Dodala je da je sud tijekom postupka utvrdio da su obrane optuženika bile neuvjerljive i nevjerodostojne.
Kao otegotna okolnost za optuženike cijenjeno je što su kaznena djela primanja mita počinili kao policajci Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK), čime su svojim kolegama narušili ugled policijske službe i povjerenje građana u državne institucije.
Svalini i Jerkiću, kao otegotna okolnost, cijenjena je i upornost u počinjenju kaznenih djela, dok je svima olakotnim cijenjena njihova dosadašnja nekažnjavanost i protek vremena od počinjenja kaznenih djela za koja im se sudilo.
Uz to, Svalini je olakotna okolnost što je otac troje maloljetne djece, dok je Jerkiću u obzir uzeto njegovo narušeno zdravstveno stanje.
Tijekom gotovo 11-godišnjeg postupka više okrivljenika priznalo je krivnju te se nagodilo s Uskokom u zamjenu za manju kaznu, protiv dvojice je nastupila zastara, a još dvojica okrivljenika preminula su za vrijeme suđenja.
Između ostalih, među optuženicima koji su priznali krivnju i nagodili se s Uskokom bili su u poduzetnici Damir Ivić i Stipe Barišić Moljac koji su uvjetno osuđeni na po 10 mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine.
Krivnju su priznali i bivši direktor u Ini Josip Petrović te osječki poduzetnik Željko Biloš koji su uvjetno osuđeni na po osam mjeseci zatvora uz rok kušnje od tri godine.
Slučaj ugrozio neke od najvažnijih tajnih istraga prošlog desetljeća
Sporazumno je osuđen i prvookrivljeni Vladimir Rajić kojem je izrečena djelomično uvjetna kazna od godine i pol zatvora, s time da će osam mjeseci provesti iza rešetaka, dok mu je ostatak zamijenjen uvjetnom kaznom od 10 mjeseci, uz rok kušnje od pet godina.
Igor Mlinar je, prema sporazumu s Uskokom, osuđen na djelomičnu uvjetnu kaznu od dvije godine zatvora, od čega će 10 mjeseci provesti iza rešetaka, a ostatak kazne od 14 mjeseci na slobodi ako u pet godina ne počini novo kazneno djelo.
Slučaj je po riječima bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića u čije je vrijeme pokrenut, ugrozio neke od najvažnijih tajnih istraga, a počeo se rasvjetljavati nakon što su u rujnu 2012. zbog curenja informacija iz tajnih istraga uhićeni policajci Vjekoslav Drnić i Marko Svalina, pripadnik posebnog policijskog odjela za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Tužiteljstvo tvrdi da su Vladimir Rajić i Igor Mlinar još 2010. došli na ideju da od policajaca izvlače informacije koje su kasnije prodavali zainteresiranima, dok bi policajce, osim novcem, ‘namirivali’ građevinskim materijalom, plastičnim operacijama pa čak i obećanjima o napredovanju u službi.
Uskok u optužnici potvrđenoj iz trećeg puta navodi da su, prema dogovoru Rajića i Mlinara, Drnić i Rudolf Krpina od Svaline tražili da im, uz odgovarajuću nagradu, dostavlja podatke o osobama koje su pod kriminalističkim istraživanjima i tzv. posebnim dokaznim radnjama, ali i transkripte razgovora te sudske naloge na temelju kojih su se provodile posebne dokazne radnje.
Podatke koje nisu mogli dobiti preko Svaline navodno su nabavljali od ostalih osumnjičenih policajaca iz Službe gospodarskog kriminaliteta, Ravnateljstva policije ili PNUSKOK-a.
U razotkrivanju lanca korumpiranih policajaca koji su prodavali službene podatke Uskok je snimio sate telefonskih razgovora, a navodno su, među ostalim, ‘na tržištu’ bile informacije o Ivi Sanaderu, Milanu Bandiću, Hrvoju Petraču, narkobiznisu, kao i osjetljivim slučajevima poput afera u HAC-u.
