Već četiri mjeseca, Bosna i Hercegovina je uvrštena na sivu listu Operativne skupine za financijske aktivnosti, koja djeluje putem Moneyvala. Strateški nedostaci u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma stavili su nas na ovu zloglasnu listu po drugi put u 10 godina. Posljedice se već osjećaju, kako u bankarskom sektoru tako i u poslovnoj zajednici. A proces brisanja s liste bit će mukotrpan i dugotrajan.
Radna skupina za financijske akcije, tj. FATF, već dugo upozorava Bosnu i Hercegovinu da ukloni rizike pranja novca i financiranja terorizma te osigura učinkovitiju kontrolu bankarskog sektora. Vlasti u Bh. nisu dovoljno ozbiljno shvatile ova upozorenja, zbog čega smo drugi put u desetljeću označeni kao rizična jurisdikcija. Proces reparacije i brisanja s liste bit će mukotrpan i dugotrajan, rekli su, zbog čega je bilo puno jednostavnije provesti prethodne preporuke.
„U prosjeku, uklanjanje sa sive liste zahtijeva ne samo određene reforme i zakonodavstvo, već i vrijeme, a to vrijeme je u prosjeku između dvije i pet godina, s tim da će, vjerojatno, u našem slučaju, to biti potonji broj godina, što nikako nije povoljno za nas“, rekao je profesor financija Sanel Halilbegović.
Kada je BIH 2015. godine postala dio zloglasne liste, uz „značajan napredak“ u ovom području kako je tada objašnjeno, skinuta je 2018. godine. Što sada za BIH vlasti moraju učiniti i u kojoj su fazi, nismo saznali od državnog Ministarstva sigurnosti.
Ono što se već zna jest da je potrebno izmijeniti Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Važno je poboljšati dostupnost točnih i ažurnih podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata.
Za razliku od Republike Srpske, Federacija BIH još nije uspostavila registar. Upravljanje nezakonito stečenom imovinom dodatni je izazov, jer se Republika Srpska ne slaže s raspolaganjem oduzetom imovinom od strane agencije na razini BiH.
U međuvremenu, bankarski sektor prvi osjeća posljedice, iako je jedini koji je u potpunosti ispunio sve Moneyvalove preporuke.
“Posljedice se u najvećoj mjeri ogledaju u mnogo složenijim, sporijim, a vrlo vjerojatno uskoro i skupljim međunarodnim transakcijama. Konkretno, međunarodne financijske institucije moraju angažirati dodatne resurse kako bi dodatno provjerile svaku transakciju koja dolazi u BiH, ili ide iz BiH u inozemstvo, što dodatno usporava ovaj proces. Također, angažiranje dodatnih resursa uvijek i neizbježno dovodi do povećanja cijena”, rekao je direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.
Trenutno posljedice za gospodarstvo i stanovništvo još nisu dramatične, dodaje Ražanica, zahvaljujući angažmanu bankarskog sektora koji, kako kaže, pokušava amortizirati zahtjeve međunarodnih financijskih institucija. Međutim, posljedice poput sporije realizacije međunarodnih transakcija ne mogu se izbjeći.
„Imam iskustva da je privatno izvršen transfer od 50 tisuća eura između dvije osobe – oca i kćeri, kako bi se novac mogao primiti u Austriji, banka je tražila porijeklo novca, javnobilježnički ugovor. Budući da se radilo o nekretninama, tražili su i dokument da je nekretnina doista prenesena na kupca. Tražili su i izvod s računa. Tražili su i izjavu kreditora da se namjerava riješiti stambeno pitanje, da se novac neće vraćati“, rekao je poslovni konzultant i analitičar Zoran Pavlović.
Siva lista Bosne i Hercegovine smanjuje i šanse za pridruživanje SEPA-i, odnosno europskom platnom sustavu, zbog čijeg izostanka već plaćamo skuplje usluge, poput podizanja novca s bankomata u Europskoj uniji.
„SEPA omogućuje ne samo jeftinije, već i brže transakcije, što bi puno, puno značilo našem gospodarstvu. Otprilike 80% našeg izvoza orijentirano je prema članicama SEPA-e, tako da bi to bilo izuzetno važno, prije svega za gospodarstvo, a u konačnici i za pojedince, u smislu da ogroman broj milijuna, čak i milijardi, dolazi putem doznaka, uglavnom iz zapadne Europe“, rekao je Halilbegović.
A doznake su, prema službenim procjenama, jedan od najvažnijih izvora stranog novca u BiH i predstavljaju više od 10 do 100 BDP-a BiH. Godišnje do osam milijardi, dok je u pet godina razina plaćanja iz inozemstva porasla za gotovo 800 milijuna eura.
Aktualne, sažete informacije o posljedicama uvođenja MONEYVAL-a u Bosni i Hercegovini. tvrtke trenutno nemaju, ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH, jer su u fazi prikupljanja podataka od tvrtki. Ipak, zabrinutost je itekako prisutna, ističu iz poslovne zajednice.
“U stalnoj smo komunikaciji s našom gospodarskom zajednicom, s našim članovima i poslovnim subjektima. Već imamo prisutnu strepnju i zabrinutost kako će se budući partneri gledati, kako će se ponašati u smislu razvoja nekih novih projekata, možda čak i zajedničkih proizvodnih pogona. Najveći problem je što, kada se to dogodi, nemate odmah mjerljive parametre, je li se smanjio iznos investicije, je li neka potencijalna investicija, zbog ove odluke, u međuvremenu zaustavljena, ili što je još gore, da se promijenila lokacija investicije”, rekao je Mirsad Jašarspahić iz Gospodarske komore Federacije BiH.
Kada se jednom na nju dođe, uklanjanje sa sive liste nije nimalo jednostavno. I za razliku od prethodnog puta, sada nije potrebno samo donošenje zakona, već i dokaz da se oni dosljedno primjenjuju u praksi.
