Ovog tjedna, prema očekivanjima analitičara, Europska središnja banka (ECB) trebala bi prvi put u gotovo dvije godine povećati kamatne stope zbog rastuće inflacije u eurozoni, a bh. ekonomisti upozoravaju da bi posljedice ovog poteza mogli osjetiti i građani BiH kroz skuplje kredite vezane za euro.
Naime, očekuje se da će ECB u četvrtak povećati ključnu depozitnu stopu za 0,25 postotnih bodova, s dva na 2,25 posto, dok energetski šok uzrokovan ratom u Iranu dodatno potiče inflacijske pritiske.
Potrošačke cijene u eurozoni porasle su u svibnju za 3,2 posto, što je znatno iznad cilja od dva posto. Ekonomist ING-a Karsten Brzeski ocijenio je da bi sve osim povećanja kamatnih stopa bilo veliko iznenađenje. Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane već je signalizirao da će se prognoze inflacije revidirati, dok neki stručnjaci upozoravaju da bi porast kamatnih stopa mogao dodatno usporiti gospodarski rast u eurozoni, koja je u prvom tromjesečju zabilježila pad od 0,2 posto.
Igor Gavran, ekonomist, za “Nezavisne novine” je izjavio da će povećanje kamatnih stopa najviše pogoditi građane i gospodarstvo koji imaju kredite vezane za euro.
“Za one koji imaju kredite s valutnom klauzulom vezanom za euro, kamata će biti povećana u skladu s ugovorima koje imaju, a sigurno je da banke neće propustiti priliku za dodatnu zaradu”, rekao je Gavran.
Po njegovim riječima, ne bi trebalo doći do povećanja kamatnih stopa za ostale klijente, niti postoji opravdanje za opći porast kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini.
“Kada je riječ o inflaciji, čak i ako povećanje kamatnih stopa ima određeni učinak u Europskoj uniji, neće značajno pomoći BiH jer je većina povećanja cijena u našoj zemlji rezultat pohlepe, zlouporabe tržišnog položaja i nečinjenja domaćih vlasti”, smatra Gavran.
Podsjeća da su cijene goriva već znatno niže nego prije nekoliko mjeseci, ali da nije došlo do pojeftinjenja brojnih proizvoda i usluga čija su ranija poskupljenja opravdana rastom cijena energenata i geopolitičkim napetostima na Bliskom istoku.
Sličnog je mišljenja i ekonomist Milenko Stanić, koji ističe da će povećanje kamatnih stopa prvenstveno utjecati na dugove javnog sektora i proračune subjekata zaduženih kod banaka.
“Dio kredita s promjenjivim kamatnim stopama bit će korigiran, a to se odnosi i na stanovništvo koje je uzimalo kredite s promjenjivim kamatnim stopama. Te se stope uglavnom prilagođavaju na šestomjesečnoj ili godišnjoj razini, u skladu s kretanjem Euribora, koji će sada vjerojatno rasti”, rekao je Stanić za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, krediti odobreni u eurima postat će skuplji, dok će se učinci odluka ECB-a postupno prelijevati na domaće tržište.
„Komercijalne banke u BiH su u velikom vlasništvu financijskih grupa iz zemalja Europske unije, zbog čega će promjene u monetarnoj politici ECB-a neminovno imati utjecaj i na domaći financijski sektor. Jasno je da će to u nadolazećem razdoblju dovesti do povećanja kamatnih stopa za gospodarstvo, stanovništvo i cijelo domaće tržište“, naglasio je Stanić.
Većina analitičara smatra da će ciklus povećanja kamatnih stopa ECB-a biti kratak, s mogućim još jednim povećanjem u srpnju, dok bi učinci viših cijena energenata na inflaciju trebali ostati ograničeni.
