Tekstilna industrija u bh. entitetu RS već neko vrijeme prolazi kroz teško razdoblje, a nagomilani problemi iz dana u dan postaju sve složeniji. To je neke poslodavce već prisililo na gašenje pogona i otpuštanje radnika. Stručnjaci upozoravaju da će se trend smanjenja broja zaposlenih nastaviti, budući da sektor očekuje teška godina i neizvjesna budućnost.

Industrija tekstila, kože i obuće u RS-u većinom je usmjerena na izvoz, uglavnom temeljen na lon-poslovima za strane partnere, zbog čega domaća poduzeća u velikoj mjeri ovise o kretanjima i izazovima koji pogađaju strana tržišta.

Unatoč upozorenjima domaćih poduzetnika da negativni ekonomski pokazatelji i globalna kriza dovode do smanjenja potražnje za proizvodima tekstilne i obućarske industrije, problemi su postali očigledni tek početkom godine, nakon što je prijedorsko poduzeće “Mila-Tekstil” odlučilo o likvidaciji.

Negativni trendovi i smanjenje broja radnika nastavljeni su i u drugim poduzećima, posljednji primjer je kompanija “Mraz” koja je nakon otkaza u Nevesinju otpustila 30 radnica u svom pogonu u Foči.

Tajnica Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS Aleksandra Mihajlović Bijelić ističe da još nema službenih statističkih podataka o broju radnika koji su ostali bez posla od početka godine. Očekuje da će do kraja prvog kvartala biti dostupni službeni podaci. U poduzećima koja imaju poteškoće, broj zaposlenih je smanjen u prosjeku za oko deset posto. Situacija postaje sve složenija i očekuje se nastavak pada broja zaposlenih.

Mihajlović Bijelić za Glas Srpske navodi da velike zalihe gotovih proizvoda u velikim trgovačkim lancima u zemljama EU i pad potražnje značajno utječu na manje narudžbe, što dovodi do smanjenja proizvodnje u nekim poduzećima. Cijene repromaterijala neprestano rastu, dodatno otežavajući položaj poduzeća koja su razvila vlastiti brand.

Povećanje najniže plaće u RS-u za 28 posto dodatno opterećuje već složene probleme industrije tekstila i proizvodnje obuće. Postoji problem u nemogućnosti povećanja cijene rada zbog prethodno potpisanih ugovora sa stranim partnerima. To dovodi do gubitka konkurentnosti naše privrede i otvara nova, povoljnija tržišta, stavlja u pitanje daljnje funkcioniranje kompanija.

Bosiljka Dejanović, vlasnica firme “Sana Linea” iz Kostajnice, navodi da unatoč teškim uvjetima rada za sada ne planiraju otpuštanje radnika. Zapošljavaju 140 radnika, ali problem predstavlja činjenica da su sve prodajne cijene dogovorene prošle godine, ne računajući na veliki rast minimalne plaće.

Mihajlović Bijelić također ističe da je jedan od gorućih problema u industriji tekstila iznimno velik udio bolovanja, pri čemu oko 20 posto radnika redovito izostaje s posla iz različitih razloga, što predstavlja zabrinjavajući trend, posebno s obzirom na velike zloupotrebe prava na bolovanje. Budući da je većina zaposlenih žena, ovaj sektor pruža snažnu potporu politici nataliteta, ali problem bolovanja zahtijeva sistematsko rješenje.

Tekstilna industrija u bh. entitetu RS već neko vrijeme prolazi kroz teško razdoblje, a nagomilani problemi iz dana u dan postaju sve složeniji. To je neke poslodavce već prisililo na gašenje pogona i otpuštanje radnika. Stručnjaci upozoravaju da će se trend smanjenja broja zaposlenih nastaviti, budući da sektor očekuje teška godina i neizvjesna budućnost.

Industrija tekstila, kože i obuće u RS-u većinom je usmjerena na izvoz, uglavnom temeljen na lon-poslovima za strane partnere, zbog čega domaća poduzeća u velikoj mjeri ovise o kretanjima i izazovima koji pogađaju strana tržišta.

Unatoč upozorenjima domaćih poduzetnika da negativni ekonomski pokazatelji i globalna kriza dovode do smanjenja potražnje za proizvodima tekstilne i obućarske industrije, problemi su postali očigledni tek početkom godine, nakon što je prijedorsko poduzeće “Mila-Tekstil” odlučilo o likvidaciji.

Negativni trendovi i smanjenje broja radnika nastavljeni su i u drugim poduzećima, posljednji primjer je kompanija “Mraz” koja je nakon otkaza u Nevesinju otpustila 30 radnica u svom pogonu u Foči.

Tajnica Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS Aleksandra Mihajlović Bijelić ističe da još nema službenih statističkih podataka o broju radnika koji su ostali bez posla od početka godine. Očekuje da će do kraja prvog kvartala biti dostupni službeni podaci. U poduzećima koja imaju poteškoće, broj zaposlenih je smanjen u prosjeku za oko deset posto. Situacija postaje sve složenija i očekuje se nastavak pada broja zaposlenih.

Mihajlović Bijelić za Glas Srpske navodi da velike zalihe gotovih proizvoda u velikim trgovačkim lancima u zemljama EU i pad potražnje značajno utječu na manje narudžbe, što dovodi do smanjenja proizvodnje u nekim poduzećima. Cijene repromaterijala neprestano rastu, dodatno otežavajući položaj poduzeća koja su razvila vlastiti brand.

Povećanje najniže plaće u RS-u za 28 posto dodatno opterećuje već složene probleme industrije tekstila i proizvodnje obuće. Postoji problem u nemogućnosti povećanja cijene rada zbog prethodno potpisanih ugovora sa stranim partnerima. To dovodi do gubitka konkurentnosti naše privrede i otvara nova, povoljnija tržišta, stavlja u pitanje daljnje funkcioniranje kompanija.

Bosiljka Dejanović, vlasnica firme “Sana Linea” iz Kostajnice, navodi da unatoč teškim uvjetima rada za sada ne planiraju otpuštanje radnika. Zapošljavaju 140 radnika, ali problem predstavlja činjenica da su sve prodajne cijene dogovorene prošle godine, ne računajući na veliki rast minimalne plaće.

Mihajlović Bijelić također ističe da je jedan od gorućih problema u industriji tekstila iznimno velik udio bolovanja, pri čemu oko 20 posto radnika redovito izostaje s posla iz različitih razloga, što predstavlja zabrinjavajući trend, posebno s obzirom na velike zloupotrebe prava na bolovanje. Budući da je većina zaposlenih žena, ovaj sektor pruža snažnu potporu politici nataliteta, ali problem bolovanja zahtijeva sistematsko rješenje.