Nizozemski premijer Mark Rutte doputovao je u ponedjeljak poslijepodne u Sarajevo kao prvi od troje dužnosnika iz Europske unije koji će pokušati potaknuti političare u Bosni i Hercegovini da ubrzaju provedbu reformi kako bi u Europsko vijeće u ožujku toj zemlji moglo odobriti otvaranje pregovora o pristupanju Uniji.

Nakon Ruttea u Sarajevo tijekom dana stižu predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Kako je najavljeno iz delegacije EU u Sarajevu, oni će se se u utorak sastati s najvišim bosanskohercegovačkim dužnosnicima.

Predviđeni su odvojeni sastanci s članovima Predsjedništva BiH,  predsjedateljicom i zamjenicima predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, Zukanom Helezom i Stašom Košarcem, s ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, te predsjedateljima i zamjenicima predsjedatelja dva doma parlamenta BiH. 

Krišto je uoči dolaska visokih dužnosnika iz EU kazala kako se nada da će to biti poticaj unutarnjem dijalogu koji treba dovesti do trajnih i održivih rješenja za otvorena pitanja u zemlji.

Šefovi država ili vlada država-članica EU u prosincu prošle godine prihvatili su preporuku Europske komisije o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, dok je u slučaju BiH takva odluka izostala zbog činjenice da ta zemlja nije provela reforme koje su se očekivale. Upravo je vlada nizozemskog premijera Ruttea bila među najžešćim zagovornicima ovakvog pristupa.

Nova prigoda za otvaranje pregovora najavljena je za ožujak, no samo pod uvjetom da Europska komisija ocijeni kako je do tada ipak bilo nekog napretka u provedbi 14 reformskih prioriteta definiranih još 2019. godine. 

Koalicija koja je na vlasti u BiH od siječnja 2023. godine uspjela je osigurati da se u državnom parlamentu usvoji šest reformskih zakona, no njeno funkcioniranje od sredine prošle godine opterećuju stalni politički sukobi koji su kulminirali napadima lidera bosanskih Srba Milorada Dodika na visokog predstavnika Christiana Schmidta i na Ustavni sud BiH kao i provokativnim obilježavanjem 9. siječnja kao neustavnog dana Republike Srpske. Zbog toga je više od šest mjeseci blokirano usvajanje novih reformskih zakona.

Prošlog tjedna lideri stranaka koje čine vlast u BiH na zatvorenom su sastanku postigli načelni dogovor o načinu rješavanja otvorenih pitanja, uključujući tu izmjene izbornog zakona, jer su tehnička poboljšanja s ciljem osiguranja integriteta izbornog procesa zahtjev koji strukture EU postavljaju kao jedan od temeljnih preduvjeta za otvaranje pristupnih pregovora.

Visoki predstavnik Schmidt 19. prosinca zatražio je od političara u BiH da brzo riješe taj problem ili će on intervenirati i nametnuti zakonske izmjene.

Premijeri Plenković i Rutte i predsjednica Europske komisije Von der Leyen zaključke i rezultate sarajevskih razgovora objavit će zajedno s Krišto u utorak po završetku svih susreta koji su najavljeni. 

Nizozemski premijer Mark Rutte doputovao je u ponedjeljak poslijepodne u Sarajevo kao prvi od troje dužnosnika iz Europske unije koji će pokušati potaknuti političare u Bosni i Hercegovini da ubrzaju provedbu reformi kako bi u Europsko vijeće u ožujku toj zemlji moglo odobriti otvaranje pregovora o pristupanju Uniji.

Nakon Ruttea u Sarajevo tijekom dana stižu predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković te predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Kako je najavljeno iz delegacije EU u Sarajevu, oni će se se u utorak sastati s najvišim bosanskohercegovačkim dužnosnicima.

Predviđeni su odvojeni sastanci s članovima Predsjedništva BiH,  predsjedateljicom i zamjenicima predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto, Zukanom Helezom i Stašom Košarcem, s ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, te predsjedateljima i zamjenicima predsjedatelja dva doma parlamenta BiH. 

Krišto je uoči dolaska visokih dužnosnika iz EU kazala kako se nada da će to biti poticaj unutarnjem dijalogu koji treba dovesti do trajnih i održivih rješenja za otvorena pitanja u zemlji.

Šefovi država ili vlada država-članica EU u prosincu prošle godine prihvatili su preporuku Europske komisije o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, dok je u slučaju BiH takva odluka izostala zbog činjenice da ta zemlja nije provela reforme koje su se očekivale. Upravo je vlada nizozemskog premijera Ruttea bila među najžešćim zagovornicima ovakvog pristupa.

Nova prigoda za otvaranje pregovora najavljena je za ožujak, no samo pod uvjetom da Europska komisija ocijeni kako je do tada ipak bilo nekog napretka u provedbi 14 reformskih prioriteta definiranih još 2019. godine. 

Koalicija koja je na vlasti u BiH od siječnja 2023. godine uspjela je osigurati da se u državnom parlamentu usvoji šest reformskih zakona, no njeno funkcioniranje od sredine prošle godine opterećuju stalni politički sukobi koji su kulminirali napadima lidera bosanskih Srba Milorada Dodika na visokog predstavnika Christiana Schmidta i na Ustavni sud BiH kao i provokativnim obilježavanjem 9. siječnja kao neustavnog dana Republike Srpske. Zbog toga je više od šest mjeseci blokirano usvajanje novih reformskih zakona.

Prošlog tjedna lideri stranaka koje čine vlast u BiH na zatvorenom su sastanku postigli načelni dogovor o načinu rješavanja otvorenih pitanja, uključujući tu izmjene izbornog zakona, jer su tehnička poboljšanja s ciljem osiguranja integriteta izbornog procesa zahtjev koji strukture EU postavljaju kao jedan od temeljnih preduvjeta za otvaranje pristupnih pregovora.

Visoki predstavnik Schmidt 19. prosinca zatražio je od političara u BiH da brzo riješe taj problem ili će on intervenirati i nametnuti zakonske izmjene.

Premijeri Plenković i Rutte i predsjednica Europske komisije Von der Leyen zaključke i rezultate sarajevskih razgovora objavit će zajedno s Krišto u utorak po završetku svih susreta koji su najavljeni.