Nalazimo se u razdoblju u kojem će izdvajanja za obranu doseći razine kakve nismo vidjeli od Hladnog rata, a Hrvatska će to pratiti, kazao je u utorak premijer Andrej Plenković.
“Nalazimo se u razdoblju u kojem će izdvajanja za obranu doseći razine kakve još nismo vidjeli od vremena Hladnog rata i naravno da će sve države tome posvetiti zaista veliku pozornost i tražiti svoje fiskalne kapacitete da takva veća izdvajanja osiguraju”, rekao je Plenković nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora Hrvatske demokratske zajednice.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je ranije u utorak plan u pet točaka za naoružavanje Europe koji bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.
“Europa je spremna preuzeti odgovornost, može mobilizirati blizu 800 milijardi eura za troškove obrane za sigurnu i otpornu Europu”, izjavila je von der Leyen, predstavljajući plan koji predlaže čelnicima država članica EU-a koji će se u četvrtak okupiti na izvanrednom samitu.
Plenković je rekao da Hrvatska planira da proračun za obranu 2027. bude više od dvije i pol milijarde eura, “dakle peterostruko povećanje izdvajanja za obranu u praktički devet, 10 godina, što je ogroman signal koliko je važan proces modernizacije i zamjene istočne tehnologije zapadnom”.
“Sve je to konzistentna politika tako da ćemo mi ove predstojeće godine sa svojim, ja bih rekao prije svega fiskalnim kapacitetom, ekonomskom snagom, pratiti veća izdvajanja za obranu radi sigurnosti naših građana i doprinosa Hrvatske međunarodnoj sigurnosti”, poručio je Plenković.
‘Srednji put’ u Ukrajini
Komentirao je sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija i njegovog američkog kolege Donalda Trumpa, za koji je rekao da je za cilj imao “izgraditi partnerske odnose između nove američke administracije i Ukrajine”, no da “nije dobro završio”.
“Međutim, evo i današnji razgovori s predsjednikom Zelenskijem i ova njegova maloprijašnja objava da je spreman nastaviti razgovore, da je spreman potpisati sporazum sa SAD-om, govori o tome da želi iskoristiti trenutak koji bi mogao dovesti do mira”.
Ukrajina je spremna što prije doći za pregovarački stol, objavio je ranije u utorak ukrajinski predsjednik Zelenskij na društvenoj platformi X, dodajući da je spreman raditi pod “snažnim vodstvom” Trumpa kako bi se postigao dugotrajan mir.
Plenković je rekao da je hrvatska pozicija jasna: “Konačan mir ne smije nagraditi Rusiju kao agresora, ne smije dovesti do toga da Ukrajina kapitulira i ostane bez dijelova svog teritorija, da cijela politika koju je vodio zapadni svijet bude de facto ponižena”
“To bi bila situacija s kojom nitko ne bi mogao biti zadovoljan. Svi se slažu da je najvažnije sačuvati ljudske živote. U tom principijelnom i pragmatičnom pristupu naći će se sada nekakav srednji put”, dodao je Plenković.
Reaktivacija Rusije na međunarodnoj sceni
Na pitanje novinara o tome brine li ga što je Rusija zatražila zatvorenu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog situacije u Bosni i Hercegovini, Plenković je rekao da “presuda koja se odnosi na (Milorada) Dodika nije pravomoćna presuda, na nju je moguća žalba”.
“Što će to na kraju biti, to ćemo još vidjeti. Mislim da su se tamo relativno brzo smirili tonovi unutar BiH. Što se tiče ruske inicijative, ne čudi me, ona dolazi u jednom kontekstu reaktivacije Rusije na međunarodnoj sceni i vjerojatno zbog toga žele skrenuti pozornost Vijeća sigurnosti na situaciju u BiH”.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika, što je izazvalo ozbiljne političke napetosti i prijetnje blokadama državnih institucija od strane vlasti Republike Srpske.
Rusija je pak na poticaj dužnosnika iz reda bosanskih Srba zatražila izvanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a posvećenu stanju u Bosni i Hercegovini a ona bi trebala biti održana 6. ožujka iza zatvorenih vrata, potvrđeno je iz više izvora.
Plenković je kazao da ne misli da to prijeti destabilizacijom susjedne zemlje.
“Ja ću sutra ovdje primiti (predsjednika HDZ BiH Dragana) Čovića, zanima me i njegov stav. Nama je naravno važna stabilnost cijele BiH, da skladno funkcionira … Hrvatska tu želi stabilnost i snažnu potporu dati Hrvatima kao konstitutivnom narodu”.
‘EPPO ne odlučuje o kvaliteti našeg zakona’
Plenković je na pitanje novinara o komentarima glavne europske tužiteljice da državni odvjetnik ne bi trebao biti taj koji će rješavati sukob nadležnosti između Uskoka i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) rekao da “ne odlučuje o kvaliteti našeg zakona europska javna tužiteljica”.
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić krajem prošle godine odlučio je da je Uskok, a ne Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) nadležan za slučaj u kojem se bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša sumnjiči za korupciju.
Hrvatski zakon protivan je Uredbi o EPPO-u te ga hrvatska vlada mora promijeniti, rekla je glavna europska tužiteljica Laura Kovesi.
“Ako netko ima nešto nama reći o sadržaju zakona koji se donosi u kontekstu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s uredbom koja regulira rad EPPO-a, onda je to Europska komisija”, rekao je Plenković.
“A meni je prilično poznato to, Komisija niti u jednom trenutku na bilo kakav formalan način Hrvatskoj nije dala bilo kakav prigovor u vezi našeg zakona. Dapače, gotovo istovjetna rješenja kakva ima hrvatsko zakonodavstvo ima otprilike 15 drugih država članica”, naglasio je Plenković.
