Uoči tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske premijer Andrej Plenković dao je intervju za HRT. Istaknuo je kako je simbolično što se tjedan održava u onom u kojem obilježavamo Dan državnosti te podsjetio na zajedništvo koje još uvijek postoji, a dotaknuo se i Hrvata u BiH te skorašnjih općih izbora u toj zemlji.
Odluka o institucionalizaciji Tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske percipira se kao snažna poruka o novom odnosu države prema Hrvatima izvan Hrvatske.
Premijer Plenković ističe kako je u tjednu kada se obilježava Dan državnosti, ovo ujedno i prilika da se naglasi poveznicu između domovinske i iseljene Hrvatske.
-Kada vratimo film 35 godina unatrag, tada ćemo se sjetiti da je jedna od glavnih političkih poruka predsjednika Tuđmana u tom trenutku bila osigurati jedinstvo hrvatskoga naroda i snažnu poveznicu svih Hrvata. Nakon niza godina gdje smo nastojali osnažiti podršku Hrvatima izvan Hrvatske, smatrali smo kao Vlada da bi jedan ovakav tjedan, s bogatim kulturnim programom, s usporednim održavanjem Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske, s uključivanjem predstavnika hrvatske dijaspore, Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Hrvata koji su manjine u nama uglavnom susjednim državama, u obilježavanje Dana državnosti, bila odlična prigoda i da hrvatska javnost vidi aktivnosti i bogatstvo naših sunarodnjaka koji žive izvan domovine, rekao je premijer Plenković.
Naglasio je da je zadaća države da skrbi o Hrvatima gdje god oni živjeli.
-Oni su autohtoni, konstitutivan narod u BiH i važno je da taj poseban status, punu ravnopravnost, zadržimo. Kad je riječ o Hrvatima u BiH, uz naš snažan međunarodni angažman po strateškim pitanjima, mislim da smo kroz sve ove godine uz intenzivnu suradnju s političkim predstavnicima hrvatskog naroda učinili velike iskorake naprijed, rekao je premijer.
Kad je riječ o Hrvatima koji su manjine, ističe kako se nastojalo regulirati te odnose bilateralno s državama gdje manjine žive.
-U Hrvatskoj je osam fiksnih zastupničkih mjesta za manjine, i nastojimo takvu praksu pokušati što više vidjeti i u drugim zemljama. Taj segment ide sve bolje, mnoge države daju podršku hrvatskoj manjini. Ima situacija gdje bismo očekivali i više, ali tamo gdje to nije slučaj nastupa međunarodno snažnija, ekonomski sposobnija hrvatska država koja putem različitih programa podupire Hrvate izvan Hrvatske koji su nacionalna manjina, rekao je Plenković.
Naglašava kako su najveći iskoraci napravljeni za Hrvate koji žive u drugim zemaljama gdje nisu manjine, već su dio našeg višedesetljetnog iseljeništva.
-U financijskom smislu, potpore, i kontakti, učenje hrvatskog jezika, različiti programi koji omogućuju, osobito mladima koji su rođeni kao peta, šesta generacija, da posjete Hrvatsku, rekao je premijer.
Međuresorna podrška Hrvatima izvan RH, ističe premijer, rezultirala je ogromnim povećanjem investicija i brojnim realiziranim projektima.
Ulaganje u programe za Hrvate izvan Hrvatske bilježe stabilan rast.
-Kad zbrojimo sve investicije, ukupan iznos je oko 200 milijuna eura, rekao je Plenković.
Hrvatska kontinuirano naglašava važnost ravnopravnosti Hrvata u BiH. U listopadu ove godine tamo su i opći izbori. Ponovno se postavlja pitanje legitimnog političkog predstavljanja Hrvata.
-Prvih desetak godina nije bilo neočekivanih scenarija na području Federacije, Bošnjaci su glasali za svoje kandidate, Hrvati za svoje kandidate. Da bi se 2006. dogodila jedna anomalija gdje je SDP BiH iskoristio politički prostor i kandidirao predstavnika hrvatskog naroda, gospodina Komšića za svog kandidata. Dio Bošnjaka je glasao za njega. Komšić ne dobiva glasove u većinskim krajevima BiH, gdje žive Hrvati, rekao je Plenković.
Naglašava da je u vrijeme Dragana Čovića napravljen strateški iskorak za BiH.
-2016. BiH podnosi zahtjev za članstvo u EU, baš kad je hrvatski član predsjedništva bio u tih osam rotacijskih mjeseci. Važno je da političke stranke hrvatskoga predznaka dobro promisle kako imati što manje rasipanje glasova i što više fokusa, da iskoriste ovaj trenutak. Ovo je trenutak u tri izborna ciklusa kad su realno šanse veće. Zadnji put je to bila gospođa Krišto, napravio se maksimalan napor i opet nije bilo dosta, poručio je premijer.
Smatra da je frustracija kod Hrvata u BiH u potpunosti opravdana jer, kako kaže, to nije bio smisao Daytona.
-Osjećaj jednog od tri konstitutivna naroda, u ovom slučaju Hrvata, da mu se tako čini nepravda, nije blagotvoran za kvalitetno funkcioniranje institucija, naglasio je.
