U Federaciji Bosne i Hercegovine u četvrtak je počela primjena pravilnika o registru pedofila, od kojeg se očekuje da osigura jači nadzor i provjere koje će onemogućiti pravomoćno osuđenim osobama rad s djecom i maloljetnicima. U entitetu Republika Srpska registar je uveden još 2018. godine. Stručnjaci upozoravaju da bi, bez izmjena Krivičnog zakona BiH, primjena Registra pedofila mogla biti nedosljedna i nekompletna. S tim u vezi, N1 je razgovarao s Gordanom Rajić, ombudsmenkom za djecu RS, koja prati implementaciju u nadziranju osuđenih i zaštitu djece u ovom entitetu.
Što je dosadašnja praksa u Republici Srpskoj nakon uspostave registra pedofila?
“Ne samo da je zabranjeno da osobe koje su zavedene u registar obavljaju poslove ili zanimanja u kojima se ostvaruje neposredan kontakt s djecom, ovaj zakon ih je onemogućio da posjećuju mjesta na kojima se okupljaju djeca, da se kreću u blizini igraonica, sportskih manifestacija, škola i ostalih mjesta na kojima se nalaze mladi. Možemo reći da je cilj registra da se počinioci ovih krivičnih djela koji su već uvedeni u njega spriječe da ponovo dođu u kontakt s djecom i samim time ponovo urade isto, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da je riječ o povratnicima u činjenu takvih krivičnih djela, jer ako imaju prilike, nažalost, oni će ih opet ponoviti,” rekla je Rajić.
S obzirom na to da je registar pedofila prvo uspostavljen u RS, a u FBiH od ove godine, pitali smo da li su zabilježeni slučajevi prebjega iz jednog u drugi entitet kako bi osobe osumnjičene za pedofiliju izbjegle sankcije i bile zavedene na listu počinitelja?
“Pokušali smo to ispraviti tako što je prošle godine po hitnom postupku donesen novi zakon o registru ovih počinitelja, tako što smo dodali novu odredbu, prema kojoj su u taj registar upisivane i osobe koje se ne vode u kaznenim evidencijama RS, a na čijem području imaju boravište ili prebivalište. Time smo nastojali proširiti krug osoba koje će biti obuhvaćene registrom upravo kako bismo spriječili mogućnost da zloupotrebljavaju situaciju u smislu izbjegavanja upisa u registar, jer u tom trenutku FBiH nije imala zakon. Drago mi je zbog djece u BiH da je i FBiH dobila registar koji je sličan ovom u RS, i nadam se da će suradnjom nadležnih organa, koja svakako postoji, stupanj zaštite djece biti podignut na višu razinu,” utvrdila je Rajić.
Provjere upisa u registar provodit će se isključivo po zahtjevu institucija. U RS, institucije koje mogu to zahtijevati su svi organi, organizacije, ustanove, udruženja i institucije koje u okviru svojih nadležnosti obavljaju poslove povezane s djecom.
“Odnosno, obavljanje poslova koji dovode određene osobe u kontakt s djecom. Sve obrazovne ustanove imaju obavezu da prilikom angažiranja određene osobe provjere da li se ona nalazi u evidenciji registra prije bilo kakvog poslovnog angažmana. S obzirom na to da takvo reagiranje poslodavaca predstavlja i zakonsku obavezu, a ne mogućnost, propisane su i kazne za nečinjenje, odnosno, ukoliko se ne izvrše navedene provjere. Te kazne se kreću u rasponu od 8.000 KM do 15.000 KM. Važno je napomenuti da su i sudovi obavezni ažurno donositi pravosnažne presude kako bi se te osobe uvele u registar, a kazne za propuštanje ove obaveze su od 1.000 KM do 5.000 KM. Ovo je važno napomenuti jer smo imali slučaj da su osuđeni počinitelji ovih krivičnih djela, kojima je prekinut radni odnos u jednoj školi, počeli raditi u drugoj školi. Informacija je bila da oni nisu u registru, a zapravo se radilo o ažurnosti sudova, i u tom trenutku provjera upisa nije izvršena. I zbog toga su predviđene kazne i za neprovjeravanje i neuvodenje u evidenciju registra,” pojasnila je Rajić.
